Lani se iz Hrvatske u Njemačku doselilo 26.335 hrvatskih državljana, a istodobno se iselilo njih 10.305. Inače, u pandemijskoj godini Njemačka je imala najmanji priljev stranaca, ali pitanje je koliko je utješno što se lani iselilo manje hrvatskih državljana, naročito u usporedbi s najgorim godinama ezgodusa 2018., 2017., i 2016., kada se u Njemačku iseljavalo, prema preciznoj njemačkoj statistici, više od 50 hiljada hrvatskih državljana.

Politolog i historičar Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta prognozira da bi, zbog promjene načina rada koji je donijela pandemija, a zbog koje će sve više prevladavati rad na daljinu, i iseljavanje Hrvata u Njemačku moglo stati za pet godina, a dio iseljenika mogao bi se i vratiti.

– Zapad još neko vrijeme neće odustati od uvoza radne snage kao ključne mjere u obnavljaju svog stanovništva. Ali, ni to neće vječno trajati. Pod utjecajem četvrte industrijske revolucije koja je pojavom korona-krize dobila neviđenu akceleraciju, stvara se potpuno novi oblik ekonomije. Teleworking će zamijeniti brojna radna mjesta na način da će, nakon socijalizacije radnika i učenika, kojoj upravo svjedočimo, brojna zanimanja prijeći u sferu rada na daljinu. A to znači da će radnik, primjerice, iz Moldavije iz svog stana obavljati ono što sada obavlja Hrvat u Stuttgartu. Moja procjena je da će za pet godina, uslijed ove potpune preobrazbe načina rada koji donosi teleworking, stati iseljavanje iz Hrvatske, ali nastupiti i veći povratak – govori Jurić.

Naravno, ne odnosi se to na zanimanja koja ne mogu raditi na daljinu. Inače, prema njemačkom Saveznom uredu za migracije (BAMF), u Njemačku se 2019. iselio 40.151 hrvatski državljanin. Jurić ističe da je pad iseljavanja od 40 posto u 2020. predvidio u maju prošle godine metodom digitalne demografije, odnosno praćenjem namjera o iseljavanju Hrvata koje se mogu dobiti analizom pretraživanja pojmova na Googleovoj tražilici, poput “prijava boravka u Njemačkoj” i “zamolba za posao”.

No, napominje, nije nimalo utješno da je metodom digitalne demografije izračunao projekciju namjera iseljavanja u 2021. hrvatskih državljana čak 130 posto veću u odnosu na 2019., kad se situacija s koronom stabilizira. Smatra da će iseljavanje hrvatskih državljana i dalje teći prvenstveno prema Austriji i tradicionalno u Njemačku, a u Irsku i Švedsku će gotovo pa prestati. Još u martu lani za "Večernji" je predviđao i porast broja povratnika iz Njemačke.

– Studije su jasno ukazivale na činjenicu da će u krizi najviše biti pogođeni stranci. To je danas već i dokazano i jasno se vidi da su stranci u usporedbi s Nijemcima u 20 odsto više slučajeva ostajali bez posla. Dakako, to je povezano i sa zanimanjima uslužnog sektora u kojem su stranci znatno više zastupljeni od Nijemaca, a koja su najviše pogođena korona-krizom. Većina je podrijetlom iz BiH. No, kod tumačenja broja povratnika, treba biti oprezan. Riječ je o ljudima koji su se vjerojatno zbog gubitka posla i naglog porasta nesigurnosti prijavili u Hrvatskoj radi zdravstvenog osiguranja i slično, no to ne znači da se već mjesec dana poslije nisu ponovno vratili u Njemačku. Hrvatska statistika bilježi samo činjenicu prijave, ali se ne zna koliko se puta ista osoba tijekom godine prijavila i odjavila iz Hrvatske. To znači da je broj povratnika znatno manji nego što mislimo, ali i broj iseljenih – smatra Jurić.

Koliki je udio Hrvata iz BiH među više od 400 hiljada hrvatskih državljana koji danas žive u Njemačkoj? Jurić uzvraća da je udio hrvatskih državljana iz BiH u Njemačkoj u tzv. EU valu iseljavanja oko 40 posto te da je, generalno, većina Hrvata u Njemačkoj porijeklom iz BiH. Ali, ni to ne čudi, dodaje, jer i u Hrvatskoj četvrtinu populacije čine Hrvati porijeklom iz BiH.