Hina je do takvog zaključka došla analizirajući pismo državnog sekretara SAD-a Antonyja Blinkena, ali i intervjua američkog ambasadora u BiH Erica Nelsona, koji je dodatno pojasnio nove vanjskopolitičke odrednice američke administracije u odnosu na BiH.

Ambasador Nelson je u intervjuu za "Dnevni avaz" pojasnio kako su se prevarili oni koji, naprimjer, očekuju da će Washington pristati na zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) ili na to da članovi Centralne izborne komisije ne budu uključeni u proces izmjena Izbornog zakona.

Hina nije imenovala one koji su se tome nadali, ali je posve jasno da je Nelson ciljao na Čovića i Dodika.

"SAD smatra da 2021. predstavlja veliku priliku, jer nije izborna godina. Ako pokušamo riješiti sve odjednom, vjerovatno nećemo uspjeti. Ne smijemo odmah težiti ka savršenim rješenjima. Kao što je državni sekretar rekao, fokus je na ograničenim promjenama Ustava, Izbornog zakona, ekonomskim reformama, ali i jačanju vladavine prava", kazao je Nelson.

Pojasnio je kako se sve to može obaviti imajući u vidu načela Dejtonskog sporazuma, koji BiH definira kao suverenu zemlja s teritorijalnim integritetom i multinacionalnu država koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

"To je konstanta", kazao je američki ambasador, čime je isključena čak i teorijska mogućnost razgovora o uspostavi trećeg entiteta.

Hina primjećuje važnu činjenicu da je Blinken pisao članovima Predsjedništva BiH, a ne liderima nacionalnih partija.

"To što je Blinken pisao državnom vrhu, a ne stranačkim liderima, Džaferović je ocijenio kao jasnu poruka svima koji su pokušavali zaobilaziti Predsjedništvo i nametnuti koncepte u kojima se na BiH gleda kao na jednostavan zbroj triju naroda." 

Hina također piše da je Blinken u svom pismu pozvao Dodika, Komšića i Džaferovića da budu lideri u provedbi reformi, nakon čega su se "ključni političari u BiH počeli utrkivati u ocjenama kako baš oni sve to zagovaraju, ali su pri tome isticali samo ono što njima odgovara".

Tako je Dodik ustvrdio kako je najvažnije to što u pismu piše da neće biti nekog Daytona II pa je to opisao kao "udarac po nosu" bošnjačkim političarima, koji su očekivali radikalne poteze nakon smjene u Bijeloj kući.

"Rečeno je (u pismu) da SAD ili Zapad ništa neće mijenjati nego da to trebaju napraviti lideri u BiH, što je logično", izjavio je Dodik, koji uporno traži da se odmah zatvori OHR i time ukine svaka mogućnost direktne intervencije međunarodne zajednice u slučaju drastičnog pogoršanja stanja.

Hina  piše kako je ambasador Nelson jasno poručio Dodiku neka na to ne računa.

"Mi podržavamo kontinuitet i efikasnost visokog predstavnika koji će biti sposoban provesti svoj mandat i ostvariti rezultate koje Vijeće za provedbu mira (PIC) od njega očekuje. Znači, visoki predstavnik koji ima ovlasti, koji je angažiran da govori ko su odgovorni i da pomogne ovoj zemlji", bio je jasan Nelson.

Iako Blinken njemu nije pisao, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je sadržaj pisma, također, pozdravio uz tvrdnju kako se ono "savršeno nadovezuje" na ono što on i drugi predstavnici hrvatskog naroda koje on smatra legitimnima, duže vrijeme govore.

"Provedbom ključnih odredbi u predmetima 'Ljubić' i 'Sejdić i Finci' mi započinjemo novu eru europske Bosne i Hercegovine", izjavio je Čović. No, Hina primjećuje kako je Blinken u svom pismu direktno pozvao na ograničene promjene Ustava kako bi se mijenjao Izborni zakon, za šta je Čović ranije tvrdio kako to nije potrebno, a Nelson je sada kazao kako će u sve morati biti uključeni i članovi CIK-a, što Čović i njegova stranka odbijaju smatrajući kako je dio članova tog tijela izabran protuzakonito.

"Kako možete unaprijediti izborni proces i promijeniti Izborni zakon ako ne uključite CIK? Mi to smatramo jako bitnim. Sve stranke trebaju sudjelovati. Uvjet Amerike je da sve promjene Ustava ili Izbornog zakona moraju biti korak naprijed. Nismo ovdje da bismo podržavali promjene koje vode zemlju unatrag", kazao je Nelson.

Uprkos činjenici da od radikalne intervencije SAD-a u BiH neće biti ništa, i Šefik Džaferović je pismo Blinkena nazvao ohrabrujućim, posebno zbog rečenice u kojoj je naveo kako "Dayton nije uklesan u kamen", odnosno kako su ustavne promjene nužne da bi se uklonile diskriminacije i osigurao napredak zemlje.

To što je Blinken pisao državnom vrhu, a ne stranačkim liderima, Džaferović je ocijenio kao "jasnu poruka svima koji su pokušavali zaobilaziti Predsjedništvo i nametnuti koncepte u kojima se na BiH gleda kao na jednostavan zbroj triju naroda".