Uz sve represivnijeg predsjednika i bez održive opozicije, vlast je kontrolisala policiju i sudstvo slabeći vladavinu zakona, nagrizajući politička i građanska prava i omogućavajući raširenu korupciju, navodi se u dijelu izvješataja koji se odnosi na Srbiju.

U odjeljku “Pravo na istinu, pravdu i odštetu” "Amnesty International" navodi da nije postignut napredak u provođenju nacionalne strategije za ratne zločine, otvaranju istraga u zaostalim predmetima za više od 2.500 slučajeva ratnih zločina ni podizanju optužnica protiv visokih policijskih ili vojnih zvaničnika po komandnoj odgovornosti.

Procesuiranje počinilaca nižeg nivoa u slučajevima prebačenim iz Bosne i Hercegovine (BiH) bilo je izuzetno sporo, a postupak protiv 10 muškaraca u vezi s genocidom u Srebrenici i dalje je odgađan zbog izostanaka optuženih, dodaje se.

"Amnesty International" također navodi da novi zakon koji obezbjeđuje reparaciju za žrtve rata, diskriminiše civilne žrtve, iznoseći procjenu da oko 15.000 ljudi, uključujući rođake nestalih i one koji su preživjeli seksualno nasilje, još nije ostvarilo pravo na odštetu.

Policija na protestima primjenjivala prekomjernu silu

U izvještaju se konstatuje i da u Srbiji i dalje traje nekažnjivost odgovornih za premještanje tijela više od 900 kosovskih Albanaca s Kosova u Srbiju 1999, a podsjeća se i da je specijalni izvjestilac UN-a za vansudska pogubljenja pozvao Srbiju da procesuira više policijske zvaničnike osumnjičene za ubistvo trojice braće Bitići, američkih državljana albanskog porijekla čiji su posmrtni ostaci pronađeni 2001., kao i da su u novembru u kamenolomu u Kiževaku otkriveni ljudski ostaci za koje se vjeruje da su kosovski Albanci.

Kada je riječ o prekomjernoj upotrebi sile, "Amnesty International" u izvještaju navodi da je više od 70 ljudi teško povrijeđeno, a 223 uhapšeno tokom višednevnih demonstracija u julu nakon odluke predsjednika (Srbije) o zabrani javnog okupljanja i prijedloga o uvođenju policijskog sata tokom vikenda.

"Amnesty International" u izvještaju navodi da je više od 70 ljudi teško povrijeđeno, a 223 uhapšeno tokom višednevnih demonstracija u julu i konstatuje da je u Srbiji policija primjenjivala prekomjernu silu, ali da do kraja godine nije procesuiran nijedan policajac.

Iako su desničarski aktivisti napali parlament, većina demonstranata bila je mirna, ali je policija neselektivno ispaljivala suzavac i omamljujuće granate i privodila i tukla demonstrante i prolaznike, navodi "Amnesty International" te dodaje da je policija teško povrijedila i četvoro novinara u odvojenim incidentima širom zemlje.

Zastrašivanje medija, diskriminacija manjina i napadi na migrante

Kada je riječ o slobodi izražavanja, "Amnesty International" konstatuje da su nastavljeni fizički napadi, zastrašivanje i političke klevete na društvenim mrežama protiv medijskih radnika. Podsjeća se, pored drugog, da je u julu Ministarstvo finansija zatražilo podatke o bankovnim računima za pojedince, istraživačke novinare i 37 nevladinih organizacija na osnovu zakona koji se koristi za istragu finansiranja terorizma i pranja novca.

U izvještaju se još navodi da je u Srbiji nastavljena je diskriminacija etničkih manjina, da su pojačani protesti i napadi na migrante i da je povjernica za ravnopravnost izvijestila je o porastu govora mržnje tokom vanrednog stanja.

"Amnesty International" podsjeća da je u Srbiju od januara do novembra stiglo 24.180 izbjeglica i migranata i da je podnošenje zahtjeva za azil bilo obustavljeno do maja, jer su izbeglice i migranti u prihvatnim centrima bili stavljeni u obavezni karantin. Proces azila i dalje je bio neadekvatan: od 2.639 izbjeglica koje su registrovale namjeru da zatraže azil, samo se 118 prijavilo,  16 je do kraja novembra dobilo azil i 18 supsidijarnu zaštitu, dodaje se.

Nastavljeno je i prisilno vraćanje migranata u Srbiju iz zemalja članica EU i iz Srbije u susjedne zemlje. U aprilu je 16 muškaraca koji su vjerovali da ih premještaju u drugi privremeni prihvatni centar zbog Covida-19, policija odvezala do južne granice i prisilila ih oružjem da prijeđu u Sjevernu Makedoniju, navodi "Amnesty International" u izvještaju.

Kada je riječ o nasilju nad ženama, "Amnesty International" prenosi da je u aprilu nevladina organizacija "Autonomni ženski centar" izvijestila o trostrukom povećanju broja žena koje su ih kontaktirale tokom policijskog sata. Mnoge su, dodaje se, opisivale pojačavanje psihološkog, ekonomskog ili fizičkog nasilja i svoj strah od prijavljivanja nasilja vlastima bez pristupa zaštiti.

Do 25. novembra, najmanje 22 žene ubio je partner ili član porodice, navodi "Amnesty International" u izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu za 2020-2021.

(Nova.rs)