ONI OSTAJU: Vratili su se u Prijedor i podigli ekonomiju tog kraja

Grad Prijedor je lokalna zajednica, koja prema posljednjem popisu stanovništva broji nešto manje od 90.000 stanovnika. Prijedor je svakako i prepoznatljiv po snažnoj povezanosti i posvećenosti svih
koji taj prostor smatraju rodnom grudom.

  • Ekonomija

  • 11. Apr. 2021  11. Apr. 2021

  • 2

Uprkos svim izazovima, to je grad u koji se ljudi vraćaju, kao i u okolna mjesta poput Kozarca. Svaka zajednica nosi specifičnosti, ali je temeljna potreba rad na povezivanju i zajedništvu.

"Uspješne priče grada Prijedora su ljudi koji nam dolaze ovdje, koji u nama vide dobrog saradnika, dobrog partnera i ono što je najbitnije prijatelja", poručuje gradonačelnik Grada Prijedora Dalibor Pavlović.

Zahvaljujući snažnoj saradnji Grada Prijedora, Prijedorske razvojne agencije-PREDA, te razvojnim aktivnosti podrške dijaspori poput USAID Projekta "Diaspora Invest", Biznis centra bh. dijaspore i Udruženja "Naša perspektiva", koja je i prva poslovna uvezivanja u BHdiaFora i započela tu, taj grad je danas prepoznatljiv po ulaganjima povratnika iz inostranstva i dijaspore koja je još rasuta, od Australije do Amerike.

Da bismo saznali kako priča o povratku i ulaganju dijaspore izgleda u praksi, odlučili smo se zaputiti u nekoliko poznatih prijedorskih kompanija koje su upravo pokrenute zahvaljujući vezama sa iseljeništvom.

Enes Kahrimanović vratio se u Kozarac, gdje je pokrenuo kompaniju "Austronet".

Ključni proizvodi te kompanije su zaštitna jedra od sunca "Soliday", mreže na teniskim terenima širom svijeta te zaštita koja se koristi u građevinarstvu, poljoprivredi i brojnim drugim sektorima. Sad su jedan od najvećih poslodavaca u tom kraju.

Za sebe kaže da je "sa 23 godine otišao jer je morao, nije htio, bez igdje išta". Sa 39 godina se vratio što je htio, a nije morao i donio je sa sobom ideju.

"Donio je ideju zahvaljujući ljudima koji su stojali iza njega, zahvaljujući stranim investitorima familiji Balać, ja sam uspio svoje ideje pretvoriti u stvarnost. Ne mislim nikad otići odavde, ne želim. Ostat ću u Bosni", poručuje Kahrimanović.

"Austronet" je započeo rad 2008. godine s pet radnika. Danas u toj kompaniji radi 150 zaposlenika, s proizvodnim pogonima više od 13 hiljada kvadratnih metara, najsavremenijom tehnologijom u toj branši tekstilne industrije.

Uprkos pandemiji, u 2020. godini proizvodnja im je porasla za 28 posto u odnosu na 2019. godinu. To duguju pokretanju programa online prodaje ‘Easy to Shade’ i uspostavi sistema logističke podrške, do kupaca na njihovim adresama širom Evropske unije.

Kompanija "Cromex" još je jedna prepoznatljiva prijedorska kompanija, koja je mnogima postala i uzor za poslovanje i razvoj, posebno u sektoru metaloprerade.

Kako ističe direktor kompanije "Cromex" Enes Pehlić, vlasnik Mirsad Ramić je povratnik iz Švicarske koji je tamo godinama radio i odlučio se vratiti, prvo u Sanski Most potom 2000. u rodni Prijedor.

"Prvo je bila zanatska radnja ‘Cromex’, u početku sa tri čovjeka. I ja sam povratnik tako da smo evo došli do današnjeg dana sa 79 zaposlenih", dodaje Enes Pehlić, direktor kompanije "Cromex".

Kompanija danas izvozi oko 70 posto proizvoda prema međunarodnim tržištima. Sarađuju sa firmama u Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj. Ono po čemu je ‘Cromex’ prepoznatljiv jeste i ulaganje u znanje i razvoj kapaciteta generacija koje dolaze.

USAID Projekt ‘Diaspora Invest’ pomogao je, kroz rad, nekoliko kompanija koje su pokrenute zahvaljujući povezanosti bh. dijaspore s investicijama, poput kompanija "CNC Power", "EDNA Metalworking", "Global Company", "Roundliner" u Prijedoru.

Danas te kompanije predstavljaju primjere dobre prakse, najpoželjniji poslodavac i ozbiljan izvoznik. No, da dijaspora ne ulaže samo u direktno izvozno orijentisane kompanije, potvrđuje i primjer "Agroplusa", preduzeća pokrenutog zahvaljujući ulaganju investitorice iz bh. dijaspore u Švedskoj.

"Agroplus" je pokrenut 2016. godine, zahvaljujući investiciji članica bh. dijaspore Enise Larsson. Ubrzo je narastao, od manjeg voćnjaka preko pokretanja poljoprivredne apoteke i hladnjače, do kompanije koja danas teži promociji domaće proizvodnje jabuke. Hladnjača ima kapacitet do 200 tona i sarađuje sa kooperantima iz regije.

"Na osnovu našeg iskustva, a i ljudi sa kojima sarađujemo bez obzira da li su preduzetnici ili firme, možemo reći da je Prijedor područje u koje ima smisla ulagati", kazao je direktor "Agroplusa" Dragan Zorić.

Kako navodi USAID Diaspora Invest Activity, Grad Prijedor bit će 14. aprila jedna od lokalnih zajednica-partnera Biznis foruma bh. dijaspore koji će ponovno u pažnju javnosti vratiti potencijal koji bh. dijaspora ima na putu ekonomskog oporavka Bosne i Hercegovine (prijave su još otvorene na www.bit.ly/bhdiafor2021).

(Biznis Info/Fena) 

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...