“Kao prijatelj”, reći će početkom marta slovenački predsjednik Borut Pahor svojim domaćinima u Sarajevu, “želim vam postaviti jedno pitanje”.

Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik i njihovi savjetnici pomno su slušali. Pahor je napravio kraći uvod naglasivši da priča nije za javnost.

“U posljednje vrijeme sve su češći glasovi u Evropi o tome da treba dovršiti raspad Jugoslavije. Možete li se vi u BiH mirno razići”, upitao je Pahor.

Dva člana Predsjedništva BiH, Komšić i Džaferović, rekli su da mirno razdruživanje nije moguće. Dodik je iznio suprotan stav. Sve se, prema informacijama Istrage, zbivalo 5. marta, kada su se članovi Predsjedništva BiH susreli sa Borutom Pahorom, predsjednikom Republike Slovenije koja 1. jula ove godine preuzima predsjedavanje Evropskom unijom. Pet dana kasnije, Milorad Dodik je Narodnoj skupštini Republike Srpske govorio o secesiji. Onda je, opet, 3. aprila ove godine ponovio stavove u intervjuu datom novinskoj agenciji SRNA.

“Perspektiva je da se obezbijede neutralni, mirni uslovi za razlaz u BiH. To nije nikakva nasilna secesija, nego proces koji će omogućiti pravo naroda na samoopredeljenje. To je nešto što jedino vidim u budućnosti u BiH, rekao je Dodik u intervjuu Srni.

Upravo je “mirni razlaz” ono o čemu se, u kontekstu Kosova i Bosne i Hercegovine, govori u Briselu. Slovenija, barem onaj politički dio okupljen oko premijera Janeza Janše, dijelom podržava takve stavove. Istraga.ba ranije objavljivala da su biznismeni bliski slovenačkom premijeru godinama prali novac preko Bosne i Hercegovine, odnosno preko Republike Srpske gdje su uživali podršku entitetskih vlasti. U pitanju je, naravno, Rok Snežič, biznismen koji je osumnjičen da je preko BiH, Austrije i Mađarske oprao oko 50 miliona maraka, ali ga Tužilaštvo BiH, koje je pod velikim utjecajem HDZ-a i službenog Zagreba, nije željelo procesuirati. Onda je Hrvatska u martu ove godine pokrenula neslužbeni diplomatski dokument koji se odnosi na BiH, ili u pojednostavljeno na izmjene izbornog zakona u BiH.

“Na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a predstavio je neslužbeni diplomatski dokument, “non-paper” o Bosni i Hercegovini, koji je pokrenula Hrvatska, a pridružilo joj se još pet zemalja – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar”, prenijela je Hina riječi ministra vanjskih poslova Republike Gordana Grlića Radmana.

Dakle, slovenački i mađarski premijeri Janez Janša i Viktor Orban pružili su podršku dokumentu koji je sačinila Vlada Republike Hrvatske a čiji je sadržaj prošle sedmice ekskluzivno objavila Slobodna Bosna.

“Izlomljeni politički pejzaž, kao i atmosfera nepovjerenja između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda (three constituent peoples) u Bosni i Hercegovini, često uzrokuju funkcionalni zastoj u institucijama i nazadovanje u provođenju ključnih reformi. Tek kada se sva tri konstitutivna naroda i svi ostali građani u Bosni i Hercegovini osjećaju sigurno, samouvjereno i bez brige da njihov identitet i politička prava nisu prepoznata (priznata?), u potpunosti poštovana ili čak mogu biti dovedena u pitanje, fokus će se s nacionalnih političkih platformi prebaciti na socijalno-ekonomska pitanja. Da bi se to ostvarilo, kao ključni preduslov, Izborni zakon treba promijeniti bez daljnjeg odgađanja i znatno prije opštih izbora 2022. godine. Promjena Izbornog zakona ne bi trebalo da bude samodostatni cilj, već prvi suštinski korak na putu zemlje ka političkoj stabilnosti”, navedeno je u tom dokumentu.

Ovaj dokument pozdravio je i šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, koji je u intervjuu Oslobođenju kazao da je “to dodatni poticaj za provedbu nužnih reformi”. Evo šta je u martu, na neumskoj konferenciji, o izmjenama izbornog zakonodavstva kazao ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. 

“Promjena Izbornog zakona trebala bi biti sastavni dio i bitan korak na putu zemlje k političkoj stabilnosti. Nijedan politički ili drugi cilj ne može opravdati praksu koja se pojavila izbornim inženjeringom i koja je namjerno dopustila uklanjanje legitimne političke zastupljenosti Hrvata u Predsjedništvu BiH i drugim relevantnim političkim institucijama“.

Slovenija i Mađarska podržale su ove stavove. Stoja je bitno podsjetiti na neke činjenice iz ne tak daleke prošlosti. Nakon što je izgubio izbore i formalno predao dužnost u Predsjedništvu BiH, Dragan Čović je u decembru 2018. godine otputovao u Budimpeštu gdje se susreo sa Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom koji ne skriva svoje dobre veze sa Ruskom Federacijom. Čović je Orbana informisao o izborima u BiH.

“Uprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ osvojili među Hrvatima u BiH, zbog neustavnog i nedemokratskog izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva BiH. Time je nepotrebno stavljen pritisak na političke odnose u BiH, te nužnost izmjena izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala”, kazao je Čović mađarskom premijeru.

Dragan Čović i Viktor Orban

“Vladimir Putin mi je izvor inspiracije”, jedna je od najpoznatijih izjava mađarskog premijera Viktora Orbana.

A Viktor Orban je izvor inspiracije liderima Zapadnog Balkana. Tako, barem, u svom intervjuu za Slobodnu Evropu tvrdio Alijaksej Kazarski, istraživač Comenius Univerziteta u Bratislavi. Uistinu, lideri zemalja bivše Jugoslavije vole Orbana. Jedan od njih je i aktualni slovenački premijer Janez Janša, lider desničarske slovenačke partije SDS.

Janez Janša i Viktor Orban

Orban je 2017. godine prisustvovao kongresu Janšine Slovenske demokratske stranke, a njih dvojica ne skrivaju bliske veze. Ali zašto je to bitno za ovu priču?

Peter Shatz, mađarski tajkun i bliski prijatelj premijera Viktora Orbana,  postao je jedan tvoraca  medijskog carstva u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji. Među njegovim partnerima je Klavdija Snežič, supruga Roka Snežiča koji je početkom ove godine protjera iz bih sbot toga što predstavlja prijetnju za ekonomsku i nacionalnu sigurnost.

Istraga.ba je još ranije objavljivala da je Klavdija Snežič  članica Nadzornog odbora Nova24TV, zajedno sa Peterom Schatzom. U istom periodu dok je Rok Snežič zajedno s bh. državljankama prao 22 miliona eura, pored ostalog i preko Mađarske, Peter Schatz je u Sloveniji osnovao firmu R-POST-R d.o.o. Ljubljana.

mađarski biznismen Peter Schatz osnivač R-post-R Ljubljana

Tri mjeseca kasnije, Schatzova firma R-Post-R postaje dioničar pravnog lica Nova obzorja založništv d.o.o. Ljubljana. Jedan od dioničara Novih obzorja je i Slovenska demokratska stranka Janeza Janše. Iste godine kada je Peter Schatz ušao u medijske poslove u Sloveniji, bh. državljanka Dijana Đuđić, inače povezana sa Rokom Snežičem, uplatila je na račun Janšine stranke donaciju u iznosu od 450 hiljada eura.

izvještaj SIPA-e: uplata na račun Janšinog SDS-a

Donacija je kasnije vraćena, ali preostalom novcu (21 milion eura) koji je Đuđićeva zajedno s Jelenom Sladojević i Tanjom Došen – Subotić transferisala preko svojih računa u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj gubi se svaki trag. U dokumentima Tužilaštva BiH piše da je sve ove poslove organizirao Rok Snežič, čija je supruga s Peeterom Schatzem, kasnije, u istom periodu ušla u biznis na televiziji Nova24TV. Peter Schatz je, inače, prema pisanju sjevernomakedonskih medija koristio firmu R-Post-R za osnivanje medija u toj državi, a slovenački portal necenzurirano.si  je pisao da je novac došao direktno od mađarskih firmi, iz najužeg kruga saradnika premijera Viktora Orbana.

medijski biznis Petera Schatza: shema necenzurirano.si

Mediji koje je mađarski biznismen Peter Schatz osnovao u Sjevernoj Makedoniji proruski su orjentisani. Podsjećamo, bivši sjevernomakedonski premijer Nikola Gruevski nakon što je izgubio vlast u toj državi pobjegao je, upravo, u Mađarsku. Gruevski je, također, bio proruski političar i protivnik priključenja te države NATO savezu.

Prema informacijama Istrage, upravo ova medijska grupacija okupljena oko Schatza u pregovorima je i oko preuzimanja Alternativne televizije iz Banja Luke koja, inače, služi kao kanal za propagiranje priče o “mirnoj disoluciji BiH”.

Istraga.ba