ŽELJKO KOMŠIĆ ZA "PREPOROD": "U Sarajevu postoje politički faktori koji zbog svoje lične koristi SKLAPAJU PAKTOVE S ANTIBOSANSKIM SNAGAMA!"

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, u ekskluzivnom intervjuu za Preporod.info govorio je o najaktuelnijim dešavanjima u zemlji, slanju "non-paper" dokumenta u Bruxelles, kao i o posjeti predsjednika Slovenije Borut Pahora Predsjedništvu BiH i priči o navodnoj podjeli BiH.  

  • Politika

  • 15. Apr. 2021  15. Apr. 2021

  • 9

Jasno je istaknuo da HDZ i SNSD jednostavno koriste svaku, pa i priliku vanrednog stanja da prave blokade i opstrukcije te da ne možemo očekivati da će institucije funkcionisati ako u njima većinu čine antibosanske snage koje svjesno rade na njihovom razaranju.

- Ciljano uništavanje povjerenja građana u institucije je taj duboki izvor i uzrok razočaranosti. Nada je u vraćanju povjerenja u institucije. Bez borbe za institucije i državu, nema ništa - poručio je, između ostalog, Komšić, koji je najavio i da će na jednoj od sljedećih sjednica Predsjedništva predložiti parafiranje ugovora između Islamske zajednice i države.

Uvaženi predsjedniče Komšić, vih dana u medijima i javnosti digla se velika buka o posjeti predsjednika Slovenije Borut Pahora našoj zemlji, te navodnog pitanja o kojem se govorilo na sastanku u Predsjedništvu BiH, podjeli BiH. Možete li pojasniti, o čemu ste razgovarali s predsjednikom Pahorom, želi li Evropa podjelu BiH, odnosno da se završi priča o dovršetku raspada Jugoslavije?  Šta gospodin Pahor, odnosno Evropa o "mirnom razilazenju" žele poručiti? Je li moguć takav scenarij?

- Prvo moram reći da predsjednik Pahor nije to pitanje postavio na način da bi se moglo zaključiti kako je on zagovornik takve ideje. Naprotiv, moj je utisak da je to pitanje postavio kao zabrinut čovjek koji je, očigledno, dobro informisan.

Te i takve ideje smo mi već ranije mogli čuti, pročitati, vidjeti, samo što se mnogi kod nas ponašaju kao noj koji je zabio glavu u pijesak, a u suštini smo zabavljeni međusobnim najprimitivnijim "porodičnim" svađama oko otimačine resursa ove zemlje te sami sebi dopuštamo da nam takve stvari u Evropi promaknu. I odjednom se sada pitaju šta je ovo, otkuda ovo, zar je moguće, šta nam ovo rade, itd. itd. Dakle, nije ovo ništa novo. Ishodište ovakvih ideja treba tražiti u evropskoj novoj radikalnoj desnici, kao i u obavještajnim zajednicama pojedinih zemalja kojima su se BiH, ali i Crna Gora i Sjeverna Makedonija ponovo "našle na meniju"!

Samo je sada problem što su stranke te nove ekstremne desnice preuzele vlast u pojedinim zemljama EU, zagospodarile cijelim ili dijelom obavještajnog aparata tih zemalja, uvezali se, legitimizirali takvo svoje djelovanje, ne samo kroz institucije svojih zemalja nego čak kroz institucije Evropske komisije, Evropskog parlamenta, itd. 

U ideološkoj osnovi takvih politika i postupanja nalazi se dominantno antiislamizam kao i antisemitizam. To više nije umjerena kršćanska desnica koju smo viđali u Evropi nakon Drugogo svjetskog rata, to je sada klasična agresivna šovinistička, fašistička, nacistička desnica vođena mržnjom prema islamu kao i antisemitizmom. Kao takva, posebno je opasna po BiH kao i druge zemlje regije koje sam već pomenuo. Ono što u Evropi ne vide trenutno, mislim prije svega na dokazane demokratske institucije, ali i na pojedince koji odlučuju, jeste da to zlo modernog i vrlo efikasnog fašizma može, ako mu uspije da ovdje zapali vatru kojom već prijeti, zapaliti i samu Evropu. Takav sam odgovor, otprilike, dao i predsjedniku Pahoru na njegovo zabrinuto pitanje - raspad BiH ne pali vatru samo u BiH, ona se pali ne samo na prostorima bivše Jugoslavije kako to vole reći, ona pali cijeli Balkan a nakon toga pali i kuću onoga od koga očekujemo da bude "vatrogasac", pali samu Evropu! Nažalost, mnogi u EU su zaboravili na naše zajedničko evropsko iskustvo sa Hitlerom i kako to, naizgled, bezbolno i beznačajno počinje! 

Ne stišava se ni prašina nakon što ste Vi poslali "non paper" u Brisel. Kazali ste da mora prestati miješanje Hrvatske i Srbije u politiku BiH. Jeste li dobili odgovor? Po Vašem mišljenju, u čemu se "ogleda" ta umiješanost? Dokument nije usaglašen na razini Predsjedništva. Da li to znači da Vaše mišljenje ne dijele druga dva člana Predsjedništva? Znači li to pogoršanje odnosa sa ove dvije zemlje? Mogu li ove dvije zemlje podijeliti Bosnu, ili to pokušavaju?  

- "Non paper" je neslužbeni, neprotokolisani dokument, i forma političkog mišljenja, tako da za njega i nije trebalo bilo kakvo zvanično usaglašavanje na razini Predsjedništva BiH. Uputio sam ga kako bi evropski parlamentarci tokom sjednice Evropskog vijeća koja će se održati 19. aprila, imali pored "Non pepera" Republike Hrvatske koji je protivan interesima Bosne i Hercegovine, a njom se bavi, kako bi, dakle, imali u vidu i naša razmišljanja o političkoj situaciji u našoj državi, kako bi imali u vidu sa kakvim se sve blokadama suočavamo i da vide ko zaista radi protiv evropskog puta Bosne i Hercegovine, odbacujući evropske i demokratske standarde. To što je digao mnogo prašine govori o tome da su konačno izgovorene neke istine, do sada prešućivane, a koje više ne može prešućivati niko kome je stalo do Bosne i Hercegovine, pa tako ni ja.

Nije mi bila namjera da od tog dokumenta koji ide na ruke evropskim parlamentarcima pravim predstavu za javnost. Javnim ga je učinio sam gospodin Sattler preko medija bliskih gospodinu Radončiću, koji su neupješno pokušali da ospore teze iz dokumenta. To njihovo "osporavanje" naišlo je na grozan prijem kod građana Bosne i Hercegovine, koji se većinski slažu sa onim što u "Non paperu" piše. Svi mi dobro znamo da su HDZ i SNSD ti koji prave blokade na EU i NATO putu, kao što dobro znamo da se Hrvatska i Srbija preko njih miješaju u unutrašnja pitanja BiH. 

komsic 1.jpg - Član Predsjednštva BiH Komšić za Preporod.info: Bez borbe za državu nema ništa

Reagirali ste na izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je kazao "da bi svi bili spokojniji ukoliko bi postojale nezavisna država Republika Srpska i Herceg Bosna". Niste prešutili ove navode, no, da li je zbog ovakvih nastupa čak u samom Predsjedništvu BiH, država u opasnosti? 

- Ustav države Bosne i Hercegovine mi nalaže da politički branim suverenitet i teritorijalni integritet države, kao što mi to nalaže imperativ od strane građana. Tako da te reakcije nisu samo pitanje moje volje, nego i nužnosti. Nikada te paratvorevine neće i ne mogu biti države, jer to nikada nisu ni bile. Bosna i Hercegovina će kad tad biti građanska država. Ne može to biti sutra, ali od tog cilja nikada nije odustala većina građana Bosne i Hercegovine koji znaju kakvu državu hoće.

Molim Vas da se osvrnete na novonastalu situaciju izazvanu pandemijom korona virusa. Naša zemlja, odnosno nadležni, suočavaju se sa problemom nabavke vakcina kako bi zaštitili građane. Umrlih je više od 6.000. Kada i kako riješiti ovu situaciju, u čemu je problem?

- Najodovornijim za ovako stanje kada je riječ o nenabavci vakcina smatram Vijeće ministara, konkretno ministricu civilnih poslova. Kada sam odmah iza nove godine, osjetivši da bi mogao nastupiti problem, i da bi vakcine mogle kasniti, javno pitao predsjedavajućeg Vijeća ministara gospodina Tegeltiju i ministricu civilnih poslova Gudeljević da pojasne konfuziju u vezi s nabavkom vakcina, od ministrice Gudeljević dobio sam javni odgovor, kako tobože, ne vlada konfuzija u nabavci vakcina nego je moje shvatanje toga konfuzno. Mjesec, dva nakon toga imali smo priliku vidjeti da vakcine kasne, a Gudeljević ne nalazi načina da to objasni, a kamoli da vakcine, što joj je posao, nabavi. Zatim je letargično djelovala i Vlada FBiH koja nije imala hrabrosti ili nije htjela upustiti se u direktnu nabavku, izuzev Novalića koji je u tome smislu nešto i pokušavao i do ovog trenutka nije uspio da realizira. Tromosti Vlade FBiH doprinijelo je i javno povlačenje Radončića, pa ni njegova četiri ministra u Vladi FBiH nisu ništa uradili po pitanju nabave vakcina, osim što su se nastavili vješto pretvarati da zajedno sa HDZ-om koji je sve blokirao, ne čine većinu u toj vladi.

Iskreno se nadam da će kantonalna ministarstva zdravstva napraviti kvalitetne planove za proces imunizacije, kako se ne bi dešavalo da i one vakcine koje već imamo propadaju zbog toga što neko sada neće da se vakciniše, jer nas u narednom periodu čekaju puno veće isporuke vakcina koje je država ranije platila, veće od onih, istina vrijednih donacija, te se nadam da se tu neće zakazati.

Nažalost, ova situacija je pokazala i to da pravda u svijetu ne postoji. Jači grabe sebi, bez obzira na to što su i oni slabiji platili vakcine i čekaju isporuku. Svijet je surov, vlada zakon jačega, a mi smo suočeni i sa unutarnjim opstrukcijama. 

U vanrednim situacijama kao što je pandemija COVID-19 pokazali su se brojni nedostaci i nefunkcionalnosti ovako uređene države, a nedvosmisleno je da je nekome to upravo i cilj. Stiče se utisak da je i ono što je moglo biti realizirano, namjerno opstruirano. Nažalost, najveću štetu trpe građani. Šta im možete poručiti? 

- Slažem se sa vama da postoje namjerne opstrukcije. HDZ i SNSD jednostavno koriste svaku, pa i prilku ovakvog vanrednog stanja da prave blokade i opstrukcije, pa se onda iz toga izvodi zaključak da institucije države ne funkcioniraju, što nije ni čudno, jer u startu imamo dvije trećine onih koji ako mogu napraviti blokadu, nimalo neće oklijevati da je naprave. Ali ja mislim da je problem i u nama u Sarajevu koji ne dajemo zajednički odgovor na te blokade.

Ne zaboravite da HDZ i SNSD izvlače najveću korist od ove države. Prvi su kada treba gurnuti ruku u državnu kasu, prvi su u tome kada se treba koristiti svim privilegijama od strane države, ali i prvi kada nešto treba blokirati. Za to s njima treba drugačije razgovarati. Koliko ja znam aranžman MMF-a najviše je potreban RS-u, kao što su im državni novci potrebni više nego nama. Šta hoću reći, u Sarajevu ne postoji odgovor na te blokade.  

Postoji samo svađa između SDA i "Trojke", u kojoj ne želim da učestvujem, jer ne vodi ničemu. Ta svađa preljeva se i na društvo, na medije, doktore, intelektualce, preljeva se i na društvene mreže i prelazi iz faze kritike političkog oponenta u mržnju i ludilo. Stvorena je jedna užasno toksična atmosfera, a najviše energije se ulaže u podmetanja, spletke i okrivljavanje drugog. Građani od toga nemaju koristi i osjećaju gorčinu uslijed tih svađa jer je javna debata pretvorena u kočijaško vrijeđanje. Sa tim se mora prestati.

Vidim da su neki malo spustili loptu nakon što je reis Kavazović uputio apel na suzdržavanje od zajedljivog prepucavanja između dva tabora u Sarajevu, što je dobro.  

Mnogi ne skrivaju razočarenje stanjem u državi. Šta je po Vašem mišljenju ključni problem da se konačno stvari dovedu u normalu, počevši od ekonomije, zdravstva, obrazovanja, nacionalističkih politika, podjela… 

- Razočarenje vlada zato što građani gube povjerenje u institucije države, a onda se to nepovjerenje prenosi na cijelo društvo. Moramo dakle vratiti povjerenje u institucije države. Kako? Ne tako što ćemo se uzalud nadati da oni koji sjede u institucijama države, a ne vole ovu državu niti imaju volje da rade u njenom interesu, da će najednom početi da je vole ili da će ih neki strani faktor natjerati da rade u interesu države. Za početak možemo bar reći, a ne biti licemjerni, lažno politički korektni i izgovoriti ono što već svakako svi znamo i vidimo, a to je, da se destrukcija ove države već odvija kroz same institucije te iste države. 

Ne možemo očekivati da će institucije funkcionisati, ako u njima većinu čine antibosanske snage koje svjesno rade na njihovom razaranju.

Da vam do kraja iskreno kažem, u Sarajevu postoji niz političkih faktora, ne bih sad o imenina, jer njihova nedjela izlaze na vidjelo, koji zbog unutarstranačkih i međustranačkih obračuna, odnosno iz svoje lične koristi sklapaju paktove i vuku antidržavne poteze zajedno sa antibosanskim snagama u institucijama države, koje su uslijed toga često paralizirane, a građani s pravom u nevjerici zbog nekih poteza tih institucija ili njihovog nerada. Tako da mislim da je ciljano uništavanje povjerenja građana u institucije taj duboki izvor i uzrok razočaranosti. Nada je u vraćanju povjerenja u institucije. Bez borbe za institucije i državu nema ništa. 

Također, optužili ste Hrvatsku zbog gradnje plinovoda. Zašto?  

- Nisam Hrvatsku optužio zbog gradnje plinovoda nego zbog nelegalne gradnje plinovoda. To je bitna razlika. Hrvatska je sklopila protivno međunarodnom pravu i drugim međunarodnim sporazumima, nelegalan i pravno ništavan sporazum sa entitetom RS, koji nije subjekt međunarodnog prava. Dakle, preskočili su državu Bosnu i Hercegovinu u tome procesu, i izveli klasičnu diverziju. To su činjenice, a ne optužbe.

Mi u Bosni i Hercegovini bi se sada morali pozabaviti s tim kako je moguće da se to uradi pred očima Granične policije BiH a da to ona ne sprječi. Kada ih se na to upozori onda iz kabineta direktora Granične policije šalju neka odvratna saopćenja u kojima se ismijavaju sa cijelim slučajem, kao da nisu uopće svjesni razmjera svojih propusta ili su svjesni pa se ponose radom u interesu druge države, što je čin veleizdaje, za koji se u uređenim državama ide u zatvor. Građani naše države moraju znati da je takvog direktora Granične policije HDZ još davno izgurao na poziciju, i da se njihovog podrivanja države nećemo riješiti dok ih demokratskim putem ne uklonimo iz vlasti i institucija, odnosno kako se to u demokratijama radi, dok ih, biću precizan, u parlamentima i vladama ne preglasamo, i time onemogućimo da zauzimaju ovako odgovorne funkcije u institucijama države. 

Miješa li se Hrvatska u pitanje Izbornog zakona? Dokle je ta priča došla, šta Vi o tome mislite?  

- Mislim da to da li se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja više uopće nije dilema. To je osnovni i jedini zadatak vanjske politike Republike Hrvatske, a nije ništa drugo nego nastavak politike Franje Tuđmana mirnim, ali jednako podlim sredstvima. Uostalom to vanjska politika Hrvatske i ne krije nego nasuprot, sebi stavlja kao osnovni zadatak. Znamo kako je ta politika okarakterisana pred međunarodnim sudovima.

Što se tiče samog Izbornog zakona koji je glavna meta te politike, moram reći da u tome, ma koliko se trudili neće uspjeti. Neće zato što se ono za što se zalažu i što namjeravaju nametnuti u našoj državi kosi sa svim evropskim, demokratskim i civilizacijskim standardima, a mi u Bosni i Hercegovini kroz insistiranje na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava zastupamo sve ono što oni ne zastupaju, iako su članica EU, a to su pomenuti principi i standardi.

Ipak moram reći da pitanje Izbornog zakona BiH spada u red procesa dugog trajanja. Pod tim smatram da je to je tako važno pitanje da će njegova eventualna izmjena imati decenijske refleksije na državu. Nije to proces koji se tiče jednog ili dva izborna ciklusa.

Mi se već skoro deceniju oko toga nadmudrujemo, i neka se nadmudrujemo. Teško onom ko na tom pitanju izda ili poklekne.

Možete li se osvrnuti na put BiH ka NATO i EU. Kada nas vidite kao članice u te porodice? 

- Bosna i Hercegovina je nakon skoro decenije zastoja na NATO putu deblokirala taj proces slanjem Godišnjeg programa reformi u sjedište NATO-a u Briselu a zatim i formiranjem Komisije za NATO.

U tehničkom smislu, nalazimo se na posljednoj stepenici koja vodi ka punopravnom članstvu u NATO savezu, na onoj stepenici gdje se donedavno nalazila Sjeverna Makedonija koja je sada članica NATO saveza. Približavanje i u skorijoj perspektivi članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u osnovno je državno pitanje, posebno zbog uloge Rusije koja sve jače širi svoj utjecaj na Zapadnom Balkanu.

Naravno, i sa Rusijom želimo normalne i korektne odnose, ali put u NATO je naše državno opredjeljenje iskazano nizom odluka institucija države Bosne i Hercegovine. Što se tiče evropskog puta Bosne i Hercegovine, njegova dinamika ovisi o intezitetu provođenja prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije i presuda Evropskog suda za ljudska prava. Politička opcija koju predstavljam, najviše i najdosljednije insistira na tome, što se jasno može vidjeti iz naših prijedloga čijim prihvatanjem bi načinili ogromne korake u ispunjavanju tih prioriteta, i to bi dovelo do ubrzanja EU puta Bosni i Hercegovine. Ipak, na kraju želim podsjetiti da su sve zemlje koje su pristupile EU prvo pristupile NATO savezu. To su komplementari procesi.  

I pitanje priznavanja Kosova je na "čekanju". O tome se trebalo razmatrati na sjednicama krajem prošle godine. Šta je s tim?  

- To je sigurno i jedno od pitanja koje nas čeka i u budućnosti. Srbija i Kosovo, koliko vidim iz godine u godinu malo po malo približavaju stavove. Neke realnosti se ipak počinju uvažavati. Mislim da će nova američka administracija pokušati da ubrza taj proces, barem se tako sada čini.

Međutim, ono što je već sada činjenica jeste to da je Kosovo nezavisna država. Nema potrebe da mi u BiH sa Kosovom imamo lošije odnose nego što ih ima Srbija, pogotovo u ekonomskom smislu. Upravo za to sam stavljao na dnevni red sjednica Predsjedništva BiH pitanje priznanja Kosova, jer mislim da našim prijateljima na Kosovu, kosovskim vlastima i građanima treba poslati jasnu poruku da je nas u Bosni i Hercegovini koji priznajemo državu Kosovo puno više od onih kojih je ne priznaju. Nećemo da nam se dešava to da nam Kosovo nameće veće takse nego Srbiji. Što bi to ekomomska saradnja Srbije sa Kosovom bila bolja od naše? Iako još uvijek nismo priznali Kosovo, naši prijatelji na Kosovu su primili k znanju tu poruku kao znak dobre volje, i pozdravili je. 

Jedno od pitanja koje je još na čekanju je i ugovor između Islamske zajednice i države. Islamska zajednica već pet godina čeka odobrenje Predsjedništva BiH na konačno parafiranje sporazuma sa državom BiH. Zašto je to tako? Šta se čeka, kada ovo pitanje konačno može biti riješeno? 

- U situaciji kada država Bosna i Hercegovina ima parafirane ugovore sa drugim vjerskim zajednicama krajnje je neprimjereno da takav ugovor nije parafirala sa Islamskom vjerskom zajednicom. Taj proces se neopravdano dugo razvukao. Iako ne mogu obećati da ce ugovor biti potpisan, jer u ovom trenutku nisam siguran kako će po tome pitanju glasati gospodin Dodik, mogu ipak reći da ću na jednoj od sljedećih sjednica predložiti na dnevni red parafiranje tog sporazuma. 

Gospodine Komšić uputili ste apelaciju državnom Ustavnom sudu zbog pojedinih odredbi Zakona o prebivalištu zbog diskriminatornih odredbi. Šta očekujete da sud može uraditi po tom pitanju? 

- Želimo ispraviti nepravdu koja je prije svega učinjena povratnicima. Razlozi podnošenja zahtjeva odnose se na to da nečiji imovinski status ne može biti temeljem za utvrđivanje bilo čijih prava i temeljnih sloboda, što nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i međunarodnim konvencijama koje su sastavnim dijelom ustava, kao što je Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i čak 15 međunarodnih konvencija koje su dijelom Aneksa I Ustava BiH.

U takvom ambijentu, u kojem nečiji imovinski status, predstavlja temelj za davanje prava na prebivalište, izrazito je diskriminatoran i stvara mogućnosti da gubitkom prebivališta veliki broj građana Bosne i Hercegovine ostane bez drugih prava koja proizlaze iz prijave prebivališta, kao što je pravo na rad, obrazovanje, zdravstveno i socijalno osiguranje i niz drugih prava.

Petogodišnjom primjenom spornih odredbi Zakona o prebivalištu i boravištu Bosne i Hercegovine, došlo se do saznanja da bi veliki broj građana, čiji broj se može mjeriti stotinama hiljada, izgubio ranije stečeno pravo na prebivalište, a time i svoj pravni subjektivitet unutar pravnog sistema Bosne i Hercegovine, što je nedopustivo. Iz tih razloga, ovaj zahtjev za ocjenu ustavnosti/usklađenosti sa Ustavom BiH potpuno je drugačiji od onog koji je bio predmetom razmatranja na Ustavnom sudu BiH iz 2015. godine, odnosno, ovo je potpuno novi zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o prebivalištu i boravištu Bosne i Hercegovine, sa drugačijim pravnim osnovom i činjeničnim stanjem. 

Želim vjerovati kako će se Ustavni sud BiH pokazati kao institucija koja štiti ljudska prava i temeljne slobode i neće dozvoliti da se nastavi primjena spornih odredbi zakona, kojim se mogu oduzimati ranije stečena prava. 

(Preporod.info)

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 9

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...