Bivši vijećnik u Gradskom vijeću Sarajeva Miro Lazović smatra da ploču na ulazu u Vijećnicu ne treba uklanjati te da treba ostati kao historijski fakat, ali dio teksta treba izmijeniti.

Lazović je svojevremeno u Gradskom vijeću Sarajeva inicirao izmjenu teksta na ploči, koja je ovih dana opet u fokusu javnosti.

Na ploči na ulazu u Vijećnicu piše: "Na ovom su mjestu srpski zločinci u noći 25/26. 8. 1992. godine zapalili Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine. U plamenu je nestalo više od dva miliona knjiga, časopisa i dokumenata. Ne zaboravite, pamtite i opominjite!"

Zbog toga što tekst u dijelu "srpski zločinci" asocira na kolektivnu odgovornost srpskog naroda, Lazovićeva inicijativa u Gradskom vijeću podržana je 2017. godine. Međutim, do izmjene nije došlo, šta više, nije se moglo doći ni do informacije ko je uopće nadležan za to.

Lazović se prisjeća da je nakon usvajanja inicijative trebala biti formirana komisija sastavljena od, kako kaže, ljudi od nauke, historičara, predstavnika boračkih organizacija, koja bi pripremila adekvatan tekst. Nije siguran da li je komisija na kraju uopće i formirana, ali i dalje je pri stavu da u tekstu treba precizirati ko je izvršio zločin, piše Klix.ba.

"Taj dio teksta treba prilagoditi stvarnim historijskim činjenicama, kao što je uradio Haški tribunal, koji je jasno označio da su genocid u Srebrenici počinili pripadnici Vojske i Policije RS-a. To bi imalo veći politički značaj. Smatram da bi adekvatan način bio da se navede da su zločin paljenja Vijećnice uradili pripadnici paravojske takozvane Republike Srpske, jer to tada nije bio priznat entitet", poručuje Lazović.

Iako stoji pri stavu da tekst treba izmijeniti, ne slaže se s načinom na koji to traži Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

Ćosić je, podsjetimo, gradonačelnici Sarajeva Benjamini Karić i načelniku općine Stari Grad Ibrahimu Hadžibajriću uputio zahtjev za uklanjanje tabli na sarajevskoj Vijećnici i u ulici Ferhadija, kojima se, kako tvrdi, srpski narod "karakteriše kao zločinački i agresorski".

"Način na koji je to uradio Ćosić, ne može dovesti do bilo kakvih promjena. On bi prvo morao očistiti u svojoj avliji. Sva sramna i neprihvatljiva obilježja, nazivi, toponimi… koji podsjećaju na ratne zločince iz Drugog svjetskog rata ili agresije na BiH, morali bi biti uklonjeni. Ili bi bar morali pokazati želju da to hoće da urade pa da onda traže razgovore sa predstavnicima Sarajeva. Ne može on iz ulice Draže Mihailovića tražiti da se u Sarajevo vrate predratni nazivi, imena koja su bila prije rata. Ako bismo išli tom njegovom logikom do kraja, onda bi se Istočno Sarajevo moralo vratiti Sarajevu, jer je to bila Lukavica. On, u tom slučaju, ne bi imao kome biti gradonačelnik", kaže Lazović.