Malo ko u Njemačkoj znao je za Annalenu Baerbock kada se na partijskom kongresu Zelenih prije tri godine popela na binu u crnoj kožnoj jakni. Uslijedio je to vatreni, borbeni govor. "Danas ne biramo ženu koja će ići uz Roberta, nego novu saveznu predsjednicu stranke", rekla je pod ovacijama.

Mislila je na poznatijeg kopredsjednika stranke Roberta Habecka. Brzo je izašla iz njegove sjenke i postala prepoznatljiva.

U ponedjeljak (19. april) je vrh stranke prelomio da upravo Baerbock , a ne Habeck, bude kandidatkinja za kancelarku na parlamentarnim izborima u septembru. Tu odluku u junu treba da potvrde partijski delegati.

Kako stoje ankete, vrlo je moguće da će Annalena Baerbock biti iduća kancelarka. "Duboko sam ubijeđena, da ovoj zemlji treba novi početak", rekla je ona.

Zapadna biografija

Posljednjih godina se dokazala kao poslanica stručna za pitanja klimatskih promjena, verzirana u spoljnoj politici i hrabra u nastupima protiv populizma i ksenofobije. Kada su Zeleni 2019. opet glasali za vodeći duo, Berbok je dobila nevjerovatnih 97 odsto glasova delegata. Robert Habeck, muškarac koji ide uz nju, dobio je 90 odsto.

Njih dvoje su bili ekstremno uspješan tandem na čelu Zelenih. Ankete toj stranci trenutno predviđaju i preko dvadeset odsto glasova. Njihove teme, poput borbe protiv klimatskih promjena, zanimaju mlade glasače i postale su mejnstrim.

Ipak, kako Zeleni imaju realne šanse da predvode iduću vladajuću koaliciju, kandidat je mogao biti samo jedan. Biće to "mali ujed za srce" onog od njih dvoje ko ne bude kandidat, priznala je Berbock u intervjuu za Spiegel koji je dala zajedno s Habeckom. "Kada imate ambiciju, naravno da hoćete da pokažete: ja to mogu", rekla je.

Annaleni Baerbock ambicija nikada nije manjkalo. Rođena je 1980. u Pattensen kod Hannovera. Ozbiljno se bavila sportom, na njemačkom prvenstvu u skakanju na trampolini bila je trećeplasirana. Sa 16 godina je otišla u SAD, gdje je provela godinu dana. Studirala je pravo u Hannoveru i na renomiranoj Londonskoj školi za ekonomiju i političke nauke.

Njena tipična zapadna biografija postavlja pitanje kako može da se snađe među biračima na istoku zemlje, gdje Zeleni tradicionalno loše stoje. Ali i tu ima dobre karte - s mužem i dvoje djece živi u Potsdamu, nadomak Berlina, a to je pokrajina Brandenburg, nekada dio DDR.

Koalicija sa Demohrišćanima?

U samoj stranci i među simpatizerima Zelenih postala je omiljenija od Habecka. On je pak kao potencijalni kancelar bio prihvatljiviji biračima koji nisu naklonjeni ekološkoj stranci.

No ni Baerbock nema straha od dodira s konzervativnim političarima. Otkako ovaj dvojac vodi Zelene, glasna su nagađanja da bi iduća vladajuća koalicija upravo mogla da okupi Demohrišćane i Zelene.

Berbok bi ipak imala stroge uslove. Traži da se sagorijevanje uglja u Njemačkoj okonča do 2038. godine. Hoće da se svuda ograniči brzina na auto-putevima na 130 kilometara na sat. Protivi se većim izdacima za vojsku, koje od Njemačke traže Sjedinjene Države, ali i domaći konzervativci.

Bilo bi, dakle, dovoljno razloga za žustre duele sa Demohrišćanima. Ali, u oči pada da Zeleni u izborni program prvi put nisu upisali da teže koaliciji sa Socijaldemokratama. Zbog slabljenja te stranke, takva koalicija vjerovatno ne bi ni bila moguća - osim ako se ne pridodaju ili Liberali ili Ljevica. U takvoj teoretskoj koaliciji tri stranke bi Zeleni vjerovatno bili najjači.

(DW)