"Tišina ponekad može djelovati sumnjivo. A u proteklih nekoliko sedmica utihnule su priče o vakcini 'CureVac'“, piše "Süddeutsche Zeitung". "Ta tišina je toliko glasna, jer je buka oko ostalih proizvođača velika."

Doista, o "BioNTech/Pfizer" mRNA-vakcini, razvijenoj u njemačkom laboratoriju u Mainzu, već mjesecima se izvještava svakodnevno. Slično je i sa švedsko-britanskom "AstraZenecom", ali i američkom vakcinom "Johnson & Johnson". Te dvije vektorske vakcine u rijetkim slučajevima dovode se u vezu s trombozom. Ne prestaju ni priče o mogućnosti da Europska agencija za lijekove (EMA) odobri rusku, također vektorsku vakcinu Sputnjik V.

Odobrenje u junu?

Odobrenje očekujemo "na vrijeme", poručuju iz te njemačke biofarmaceutske kompanije. Procedura za odobravanje vakcina od EMA-e pokrenuta je sredinom februara. Više od 40.000 ljudi iz Europe i Latinske Amerike trenutno sudjeluje u „fazi 2b/3“ ispitivanja, a privremena analiza učinkovitosti najavljuje se za drugi kvartal ove godine.

U kompaniji "CureVac" očekuju da bi EMA mogla izdati odobrenje početkom juna. Za neke to ide suviše sporo. Stručnjak za zdravstvo iz redova njemačkih socijaldemokrata Karl Lauterbach kaže za sedmičnik "Der Spiegel": "Kod EMA-e to često traje predugo, to smo već vidjeli na slučaju 'BioNTecha'. Ako 'CureVac', kako se očekuje, radi dobro kao 'BioNTech' ili 'Moderna', vakcinu bi trebalo odobriti i primijeniti što prije." 

Lothar Wieler, predsjednik Instituta "Robert Koch", ne misli tako. "Ne vidim potrebu za hitnim odobravanjem", rekao je on prošle sedmice. U proteklih nekoliko mjeseci Njemačka je, kaže, „izabrala pravi put“ kada je riječ o odobravanju vakcina, jer se pažljivo proučavaju mogući neželjeni efekti.

S njim se slaže i njemački ministar zdravstva. „Podaci još uopće nisu tu“, rekao je Jens Spahn i dodao kako baš zbog toga nije moguće izdati dozvolu za "CureVac" po hitnom postupku.

Masovna proizvodnja – usko grlo?

Primjer "BioNTecha" pokazuje da sporo odobravanje nije jedini faktor koji onemogućava brzu i masovnu imunizaciju. Drugo „usko grlo" je proizvodnja.

Iz "CureVaca" tvrde da su u posljednjih nekoliko mjeseci uspjeli formirati mrežu partnera, među kojima su giganti kao što su njemački "Bayer" i britanski "GlaxoSmithKline". Oni bi trebali pokriti važne korake u proizvodnji vakcina čije je službeno ime CvnCoV.

Proizvodnja u pogonu samog "CureVaca" u Tübingenu počinje u drugoj polovini godine, „na naš vlastiti rizik“, kaže šef uprave Franz-Werner Haas. Očekuje se da će se mreža partnera dodatno širiti i da će do kraja godine biti proizvedeno 300 miliona doza. Za sljedeću godinu "CureVac" je korigirao prognozu (umjesto 600 miliona) na milijardu doza.

Firma pregovara s vladama, ali i institucijama kao što je COVAX, kaže Haas. Potražnja za vakcinama umnogome prelazi ponudu.

Prodaja mala, gubici veliki, potencijal ogroman

"CureVac" objavio je prošle sedmice podatke za fiskalnu 2020. godinu: gubici premašuju prihode. Firma je prošle godine zabilježila promet od oko 49 miliona eura, što je gotovo tri puta više nego godinu dana ranije. Ali, gubitak je iznosio oko 110 miliona eura. U firmi to objašnjavaju povećanim troškovima za istraživanje i razvoj vakcine.

Blagajna kompanije je, međutim, puna: likvidnost je na kraju godine iznosila čak 1,3 milijardi eura. Mnogo novca je završilo u blagajni kada je "CureVac" prošle godine izašao na berzu. Ove godine, emitirane su i nove dionice kojima je prikupljeno dodatnih 517,5 miliona eura.

Ukupna vrijednost kompanije procjenjuje se na čak 16 milijardi eura. S razlogom, smatraju berzovni stručnjaci. Prihodi "CureVaca" za sada jesu doista relativno mali, a gubici veliki – ali je zato potencijal ogroman.

(SB/Agencije)