Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona uveliko vodi istragu oko utvrđivanja odgovornosti i propusta na izgradnji kolektora otpadnih voda u Mostaru započetih još 2015. godine, a koji ni danas nemaju upotrebnu dozvolu. 

Saslušani su brojni svjedoci, izuzeta obimna dokumentacija, a istraga je pokrenuta protiv više osoba iz JP Vodovod - direktora, zamjenika direktora i inženjera nadležnog za posao oko pročišćivača opadnih voda, te dugogodišnjeg gradonačelnika Mostara Ljudbe Bešlića, zbog sumnje da su počinili krivična djela zloupotreba položaja i ovlaštenja u vezi s izgradnjom i upravljanjem postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u Mostaru i krivičnog djela oštećenje zaštitnih naprava na radu,potvdio je za BUKU postupajući tužilac Tužilaštva HNK u Mostaru Kemal Maksumić.

Takođe je naveo da je i sam izvođač radova grčki Aktor, tužio Grad Mostar.

„Prema mojim saznanjima vodi se međunarodna arbitraža gdje je grčka firma Aktor koja je izvodila radove tužila Mostar za jedan dio novca. Ne znam da li je riječ o dijelu novca za koji nisu isplaćeni ili traže neki dodatni novac preko onoga dogovorenog. To ne mogu sa sigurnošću tvrditi jer nisam dobio svu neophodnu dokumentaciju“, navodi za BUKU Maksumić.

Podsjeća da je objekat izgrađen, ali da nije izvršen tehnički prijem jer nadzorni organ nije dao pozitivno mišljenje zbog propusta u izgradnji, a vještačenje postrojenja je i dokazlo da zbog propuste može doći do stvaranja gasova, pa čak: „U isto vrijeme imate situaciju da se ovaj proces ne može zaustaviti, da ljudi rade, a da im je zdravlje ugroženo“.

Na pitanje da li je istragom obuhvaćen i sporni mulj koji najastaje na pročišćivačima, a za koji se sumnalo da sadrži brojne štetne materije, Maksumić kaže da je sporna činjenica da nigdje nije predviđen gdje će se isti skladištiti, ali da je to jedna druga vrsta odgovornosti. „Imamo dvije deponije, novu i staru Uborak u stečaju koja je, nakon što je završeno njeno poslovanje, trebala biti sanirana i ona jeste sanirana, ali ne na adekvatan način. Tko smo prilikom vještačenja uzoraka iz te stare deponije utvrdili da se u potok Sušica, koji se ulijeva u Neretvu, idu neke materije koje su nisu posebno štetne, ali jesu zabranjene. Tako da je i to obuhvaćeno u istrazi“, ističe Maksumić.

I tako je ovaj istorijski projekat za grad Mostar postao ogromno breme- pored opasnosti za zdravlje, otplaćivanja uzetih kredita i onih koji će tek biti uzeti za otklanjanje utvrđenih nedostataka, tu  je i gubitak investitora.

Naime, u projekat pročišćivača u koji je, prema dostupnim informacijama, uloženo 25 miliona maraka, a koji je zajedno kolektorskom mrežom premašio iznos 130 miliona maraka, Vlada Švedske, je uložila 4 miliona eura i sredinom prošle godine obustavila sva dalja ulaganja u ovaj grad.

 “Švedska je uložila 4 miliona eura u izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru, u partnerstvu sa Svjetskom bankom i EU, te u izgradnju tunela i sifona na kolektoru na lijevoj obali, u partnerstvu sa Evropskom investicijskom bankom i EU. To postrojenje je spremno za upotrebu da ga lokalne vlasti mogu koristiti za proizvodnju čiste vode za stanovnike. Nažalost, to se ne događa. Sve dok je to slučaj, Švedska vjerovatno neće ulagati u druge veće infrastrukturne projekte u Mostaru", potvrdio je je tada za BUKU Torgny Svenungsson, zamjenik šefa misije i savjetnik za razvojnu saradnju u Ambasadi Švedske u BiH.

A da u Mostaru već deceniju vlada anarhija i kriminal u sektoru komunalnih poslova, već duži niz godina upozoravaju aktivisti mreže “Naše društvo” koji su početkom prošle godine predali oko dva i po kilograma dokaznog materijala Regionalnoj kancelariji SIPA-e u Mostaru, te MUP-u HNK-a i Tužilaštvu, a podignute su i krivične prijave u kojima su imenom i prezimenom optužili ljude zbog nesavjesnog upravljanja komunalnim preduzećima, uključujući i gradonačelnika Mostara Ljubu Bešlić.

Nakon što smo objavili analizu mulja na pročišćivačima, odnosno kolektorima koje je uradio Institut za agropedologiju FBiH, a gradske vlasti dokument tri mjeseca držale u ladici, istraga je proširena i sam tužitelj je krenuo u istraživanje pitanja koliko je u stvari ugroženo javno zdravlje građana Mostara i otišao je od naše glavne tužbe. To su, zapravo, dvije različite priče, koje uporedo jedna sa drugom idu u Tužiteljstvu”, rekao je aktivista mreže “Naše društvo” Husein Oručević, podsjećajući i da je 20-ak radnika na pročišćivačima sve vrijeme bilo izloženo otrovnim gasovima, što je, uz nepoštivanje mjera zaštite ljudi na radu, imalo jako loše posljedice po njihovo zdravlje: “Neki od njih su nam još prošle godine pokazivali snimke koje su držali u svojim mobilnim telefonima kako pljuju krv. Niko ih nije obišao, ponudio zdravstvene usluge ili objasnio zašto je glavni tehnolog koji je ovdje radio morao napustiti tu poziciju.”

Jedino rješenje za Mostar Oručević vidi u adekvatnom radu pravosudnih organa - za kriminalne radnje se mora odgovarati i odlaziti u zatvor, kaže on. Bez toga nema nikakve budućnosti za grad na Neretvi.


(Vijesti.ba / Buka)