Hrvatski mediji pišu, Komšić ce biti žrtvovan, "četvorka" se neće uključiti u pregovore o Izbornom zakonu.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović nedavno je izjavio kako će bosanskohercegovački Hrvati na idućim izborima, koji bi se trebali održati 2022., slobodno birati svog člana Predsjedništva BiH i svoje delegate u Domu naroda. Budući da su u toku pregovori o reformi Izbornog zakona između HDZ-a BiH i SDA, mnogi analitičari postavili su pitanje šta se fundamentalno dogodilo u pregovorima, na čemu Čović temelji svoj optimizam. Pogotovo zato što je nekoliko dana prije lider SDA Bakir Izetbegović na jednoj od bosanskohercegovačkih televizija izjavio kako ga ne zanima dogovor s HDZ-om u ovom formatu te kako je bilo kakav dogovor trenutno nemoguć, prenosi Dnevno.hr.

Nakon što su formirani mješoviti timovi za pregovore između dviju nacionalnih stranaka, dogovoreno je kako nijedna strana neće u javnost izlaziti s detaljima pregovora i stupnjem napretka u njima kako izjavama ne bi zakomplicirala pregovaračke pozicije. Opravdano se strahuje od revolta u jednom ili drugom nacionalnom korpusu, jer su ulozi veliki. Pregovara se o unutarnjem uređenju Federacije BiH, moguće i države, a na stolu su, izgleda, i izmjene Ustava. Strpljivost i upornost američke Ambasade i misije EU-a u BiH te ozbiljnost pristupa mogli bi zaista uroditi plodom te rezultirati izmjenama Izbornog zakona već do ljeta ove godine, kako je i bilo planirano.

Čemu, onda, Izetbegovićeve izjave kojima uporno odbija mogućnost dogovora? Čak je i jedan član pregovaračkog tima njegove SDA dao izjavu kako su dvije delegacije približile stavove te kako se ozbiljno radi. Očito je da je Izetbegović pritisnut stavom SAD i EU-a kako se dogovor mora postići do ljeta. Zbog ranijih maksimalističkih izjava o majorizaciji Hrvata i optužbi prema svim drugim strankama iz bošnjačkog političkog korpusa koje imaju drugačiji stav, SDA se našla u škarama vlastite propagande. Naime, postigne li sporazum s Hrvatima, bit će od bošnjačke opozicije označen kao izdajnik nacionalnih interesa te će doživjeti potpuni debakl na predstojećim parlamentarnim izborima.

Stoga Izetbegović uporno pregovore pokušava prenijeti na razinu parlamenta, pa i Predsjedništva BiH. Pokušava maksimalno proširiti krug pregovarača kako se ne bi stekao dojam da je jedino on odgovoran za dogovor. Zasad je u lobiranju za proširenje formata pregovora uspio kod stranih ambasadora izlobirati da se u pregovore uključi i Centralna izborna komisija. Njegovoj ulozi u reformi izbornog zakonodavstva od početka se protivio HDZ BiH, smatrajući tu instituciju, kao i SNSD, nelegalnom i kontaminiranom političkim imenovanjima od SDA, DF-a, SDS-a i PDP-a. No, kako stranci u BiH često više drže do forme nego do sadržaja, Čović je očito udovoljio njihovom zahtjevu i u pregovorima će u tehničkom, ne i političkom dijelu, sudjelovati i ta bh. institucija.

Koja će se od drugih stranaka, prije svega iz Federacije BiH, uključiti u pregovore, teško je zasad odgonetnuti. Teško je očekivati kako će se godinu dana prije izbora u pregovore uključiti stranke tzv. četvorke (SDP, NiP, NS, SBB) koje su u Kantonu Sarajevo na nedavnim lokalnim izborima porazile SDA do nogu. Sada im se otvara mogućnost da SDA poraze na državnom i entitetskom nivou praktički oružjem koje je dosad koristila SDA i teško će to propustiti i ući u pregovore o Izbornom zakonu kako bi spašavali poziciju SDA. Ako dođe do proširenja formata sudionika u pregovorima pod pritiskom stranih ambasadora, oni će eventualno uključiti još i Demokratsku frontu Željka Komšića.

Ta je stranka na proteklim lokalnim izborima doživjela potpuni potop u bošnjačkom biračkom korpusu, jer je prepoznata kao filijala SDA. Komšić i DF su dosad odradili sve prljave poslove za SDA, od uzurpacije hrvatske pozicije u Predsjedništvu BiH do rušenja koalicijske vlade u Sarajevskom kantonu. Budući da su i DF kao stranka i Komšić kao političar potrošeni, Izetbegović će ih uvući u pregovore o Izbornom zakonu kako bi na njih svalio većinu odgovornosti, a on i SDA lagano će se izvući iz cijele priče, kao što je to bio slučaj i u Mostaru.

No, vratimo se na početak priče i izjavu SDA-ovog člana Komisije za izmjenu Izbornog zakona koji je izjavio kako su strane približile stajališta o mnogim pitanjima. Od početka se znalo kako će novi Izborni zakon biti plod kompromisa kao i u slučaju Mostara. Prema onome što se može iščitati iz najava i poluinformacija koje plasiraju mediji bliski jednoj i drugoj stranci, pitanje izbora članova Predsjedništva više ne predstavlja tačku spora. Prema onomu što se probilo do javnosti, dogovor o ovom pitanju na tragu je ranijih prijedloga Hrvatskog narodnog sabora, ali će kao ustupak bošnjačkoj strani vjerovatno ići i varijanta izmjene Ustava.

Već predstavljeni hrvatski prijedlog reforme Izbornog zakona u pogledu izbora Predsjedništva BiH predviđao je podjelu Federacije na izbornu zonu s hrvatskom većinom, na izbornu zonu s bošnjačkom većinom te na mješovitu zonu. Zonu s hrvatskom većinom činile bi hrvatski kantonu, bošnjačkei kantoni činili bi bošnjačku zonu, a mješovitu zonu činili bi kantonu s miješanim stanovništvom. Hrvatski kantoni birali bi hrvatskog člana Predsjedništva, bošnjački bošnjačkog, a u mješovitim bi se građani odlučili za kojeg člana Predsjedništva žele glasati. Temelj svega je izjašnjavanje stanovništva prema popisu iz 2013. godine.

Ostatak teksta možete pročitati ovdje.

(Oslobođenje)