Na prvoj fotografiji koju prilažemo ispod ovog pasusa, nalazi se Curriculum Vitae Johanna Sattlera, šefa Delegacije EU u Bosni i Hercegovini. Upućujemo vas da posebnu pažnju obratite na period od 2008. do 2012. godine. Te četiri godine ovaj austrijski diplomata proveo je u Moskvi, baveći se izdavaštvom u ime grupacija "WAZ Media" i "Axel Springer", piše Istraga.ba.

A sada da vidimo šta piše u biografiji Johanna Sattlera, dostupnoj na službenoj stranici Delegacije Evropske unije u BiH. Rođen je 1969. godine u Austriji. Pored maternjeg njemačkog jezika, ambasador tečno govori engleski i ruski i poznaje bosanski/hrvatski/srpski i albanski. Godine provedene u Rusiji ne možete pronaći u ovoj biografiji.

To što je ambasador Sattler zaboravio svoje četiri moskovske godine, u suštini, ne bi trebalo značiti ništa. Ali, kada uzmete u obzir sve druge činjenice i izjave date posljednjih mjeseci, godine provedene u Rusiji dobijaju jednu drugu dimenziju.

“Ja nisam primijetio veliki rast ruskog utjecaja”, rekao je šef Delegacije EU i BiH Johann Sattler u intervjuu za sarajevsko "Oslobođenje" 27. marta ove godine.

U istom intervjuu šef Delegacije EU, govoreći o ruskom utjecaju, istaknuo je da je “potpuno legitimno da svaka zemlja radi na interesima svoje države”.

“Mnoge zemlje imaju interes u ovom strateški važnom regionu Zapadnog Balkana. Ali, ja nisam primijetio veliki rast ruskog utjecaja”, pojasnio je Sattler.

Mjesec dana nakon ovih izjava ambasadora Sattlera, “potpuno legitimno” Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu dovela je u pitanje teritorijalni integritet BiH. Za početak nisu željeli podržati izjavu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH koje je “na najstrožiji mogući način osudilo trenutni politički diskurs u čijem centru se nalazi tzv. mirna disolucija Bosne i Hercegovine, a posebno konkretne korake koje čine predstavnici Republike Srpske i nosioci funkcija na državnom nivou u pravcu pregovora o razdruživanju, uključujući osnivanje pregovaračkih timova i zagovaranje raspada zemlje putem kampanje oglašavanja na internetu”. Istoga dana, samo koji sat kasnije, Ambasada Ruske Federacije “potpuno je legitimno”, povodom zajedničke izjave PIC-a, ukazala da Upravni odbor PIC-a mora strogo poštovati slovo Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Već po ko zna koji put primjećujemo pokušaje da svjesno izvrnu njegov tekst. Izrazit primjer je promocija teze o tome što “BiH uključuje dva entiteta”, iako tačka 3 člana 1 Ustava jasno kaže da se “BiH sastoji od dva entiteta”. Ovo nije samo semantička razlika. U Aneksu 4 riječ „state“ u odnosu na Bosnu i Hercegovinu je spomenuta samo tri puta. I ne postoji nijednog spominjanja „single state“”, navedeno je u saopćenju Ambasade Ruske Federacije.

“Potpuno legitimno”, ocijenio bi prošlog mjeseca ruske operacije u BiH šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler, koji nije našao za shodno da reagira ni onda kada je Ruska Federacija BiH sredinom marta poručila zvaničnicima u BiH “da dobro razmisle” i da “izvažu sve ‘za’ i ‘protiv’, da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleko od konsenzusa o ovom pitanju”.

“Rusija će, u slučaju praktičnog približavanja BiH i NATO-a, biti prisiljena reagirati na taj neprijateljski korak”, pisalo je u izjavi Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu, objavljenoj svega nekoliko dana prije nego što će ambasador EU u BiH Johann Sattler reći da “nije primijetio veliki rast ruskoj utjecaja”.

“Nažalost, u BiH ima vrlo malo ruskoj utjecaja”, izjavio je godinu ranije lider HDZ-a BiH Dragan Čović govoreći za Rusku "Gazetu" prilikom svoje posjete Moskvi.

“Znamo da je Čović šampion evropskih integracija”, kazao je Johan Sattler u aprilu 2020. godine, odnosno svega dva mjeseca nakon što se lider HDZ-a BiH u Moskvi susreo sa zvaničnicima Ruske Federacije.

Sattler je još rekao da “predsjednika Čovića poznaje odavno” i da se “jako dobro sjeća da je on uručio aplikaciju za članstvo u EU”.

Predsjednik Dragan Čović od 2017. godine gaji dobre veze s Ruskom Federacijom.

“Problem 'hrvatskog pitanja' zaista postoji i ne može se prešutjeti”, rekao je u avgustu 2017. godine doskorašnji ruski ambasador u BiH Petr Ivancov tokom intervjua za "Večernji list".

Sedam mjeseci kasnije, Ivancov se susreo s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

“Razgovaralo se i o neophodnoj promjeni Izbornog zakona. Ambasador Ivancov je ovom prilikom kazao kako će Ruska Federacija uvijek pružiti potporu BiH kao državi tri državotvorna i ravnopravna naroda te dva entiteta”, saopćeno je u martu 2018. godine iz Predsjedništva BiH u kojem je tada sjedio Dragan Čović.

Nakon poraza na izborima 2018. godine, “šampion evropskih integracija” u decembru iste godine odlazi u Budimpeštu, gdje se susreće sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, kojeg informiše da je “Hrvatima oteta pozicija člana Predsjedništva BiH”.

Mađarska će kasnije podržati NON-PAPER o BiH, kojeg je čelnicima Evropske unije prezentirao hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Razlog za pisanje ovog neslužbenog diplomatskog dokumenta hrvatskim vlastima bio je – Izborni zakon u BiH, odnosno “rješavanje hrvatskog pitana”.

“Šef Delegacije EU u BiH pozdravio hrvatski NON-PAPER”, objavljeno je 27. marta 2021. godine nakon što je Johann Sattler u intervjuu za sarajevsko "Oslobođenje" kazao da je taj dokument “pozitivna stvar”.

Time se ambasador EU u BiH svrstao na stranu HDZ-a BiH i Dragana Čovića kao “lidera evropskih integracija”, koji, isto kao i Sattler, smatra da u BiH, nažalost, “nema ruskog utjecaja”. I, za kraj, da podsjetimo na još neke činjenice. Johann Sattler je za šefa Delegacije EU u BiH zvanično kandidiran početkom 2019., a imenovan u avgustu iste godine. U trenutku kada je austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova kandidovalo Sattlera, na čelu Ministarstva je bila Karin Kneissl. To je ona ministrica na čiju je svadbu 2018. godine došao lično ruski predsjednik Vladimir Putin.

Ples sa Putinom: Ministrica Kneissl i ruski predsjednik na svadbi

Nakon ministarskog mandata, Kneissl se otisnula u biznis da bi je početkom marta ove godine ruska Vlada imenovala za posebnu ekonomsku savjetnicu u Vijeću direktora najjače i najveće ruske državne naftne kompanije "Rosnjeft".

I to nije sve. Govoreći o OHR-u, šef Delegacije EU u BiH u februaru ove godine rekao je u Banjoj Luci “da je takvo međunarodno prisustvo nekompatibilno s članstvom BiH u Uniji te da na tom planu svakako treba težiti postepenom smanjivanju tog prisustva”. Slične izjave, prilikom svoje posjete BiH, dao je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Sergej Lavrov i Dragan Čović

Šef ruske diplomatije susreo se tada sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem te tom prilikom kazao da “hrvatski narod mora imati prava zajamčena Dejtonskim sporazumom te kako se to odnosi i na osobe koje će taj narod predstavljati u Predsjedništvu BiH”.