Ukupni dug opće države veći je za 40,6 milijardi kuna (više od 10 milijardi KM, op. "SB-a").

Ukupni hrvatski konsolidirani dug opće države na kraju januara 2021. iznosio je 332,3 milijarde kuna, što je u odnosu na kraj januara 2020. više za 40,6 milijardi kuna ili 13,9 posto, saopćili su iz Hrvatske narodne banke (HNB). 

Na mjesečnom nivou, to jest u odnosu na kraj decembra 2020. godine, ukupni dug opće države je porastao za 2,6 milijardi kuna ili 0,8 posto, navedeno je u saopćenju centralne banke Hrvatske o pokazateljima duga opće države za januar ove godine.

Iz HNB-a su pojasnili da se prirast duga u januaru odnosi na inozemnu komponentu duga, koja se u tom mjesecu povećala za pet milijardi kuna ili 4,8 posto, dok se unutrašnji dug istovremeno smanjio za 2,4 milijarde kuna ili 1,1 posto.

Kratkoročni krediti i vrijednosnice tokom januara 2021. godine povećali su se za 348 miliona kuna ili 1,6 posto, a u posljednjih dvanaest mjeseci za 9,3 milijardi kuna ili 72,7 posto, dodali su iz centralne banke.

Na kraju 2020. udio javnog duga u BDP-u porastao na 88,7 posto

Nakon nedavne revizije podataka statistike bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), relativni pokazatelji zaduženosti opće države neznatno su se promijenili u odnosu na prethodno objavljene podatke, naveli su iz HNB-a. 

Naime, DZS je 22. aprila objavio kako revidirani podaci pokazuju da je BDP u prošloj godini realno pao za 8,0 posto, što je za 0,4 postotna boda manje od prve procjene s kraja februara ove godine, koja je govorila o ekonomskom padu u 2020. godini za 8,4 posto u odnosu na 2019. godinu. 

Promatrano u odnosu na godišnji BDP, ukupni dug na kraju decembra 2020. iznosi 88,7 posto BDP-a, dok je na kraju decembra 2019. godine iznosio 72,8 posto BDP-a, navode analitičari centralne banke.

I Vlada Hrvatske u nedavno prihvaćenom Programu konvergencije za razdoblje 2022. - 2024. godina primjećuje kako je udio javnog duga u BDP-u krajem prošle u odnosu na kraj 2019. porastao za 15,9 postotnih bodova.