“Od početka mandata Vlade FBiH pa do početka krize izazvane pandemijom koronavirusa, broj zaposlenih osoba se povećao za više od 57.000 ili 12 posto te je dosegao broj veći od 534.000”, kazao je Jahić za Fenu.

Sam početak pandemija koronavirusa je, tvrdi Jahić, bio težak udarac za ekonomiju Federacije BiH.

“Zatvaranje tržišta, poremećaj u lancima snabdijevanja i mjere zatvaranja su imali težak efekt na broj zaposlenih širom svijeta, pa tako i u Federaciji BiH. Ekonomija u prvom kvartalu od početka pandemije je pala nešto manje od 10 posto, a broj zaposlenih je samo u 50 dana pao za 26.500 ili 5 posto”, naglasio je Jahić.

Međutim, ističe da su mjere za ekonomski oporavak koje je poduzela Vlada Federacije BiH, ali i kantonalne vlade te jedinice lokalne samouprave, svaka iz svojih nadležnosti, spriječile značajan udar na ekonomiju i da je vrlo brzo došlo do preokretanja trenda pada i početka oporavka.

“Danas, skoro godinu dana od tog momenta, broj zaposlenih se povećao za više od 14.500, što je 55 posto u odnosu na prvobitni gubitak i stoji na 522.257”, pojasnio je Jahić.

Dodao je da je geografski raspored oporavka indikativan o načinu kako su dosadašnje mjere imale učinka i gdje treba fokusirati buduće aktivnosti.

Iznio je podatak da je najveći oporavak u broju radnih mjesta u Tuzlanskom kantonu, gdje je vraćeno 83 posto izgubljenih radnih mjesta te da Bosanskopodrinski kanton ima još bolje rezultate i da je vraćeno 86 posto, ali da je prvobitni gubitak bio znatno manji.

Dobre rezultate, dodao je, pokazuju i Unsko-sanski i Kanton 10 sa više od 65 posto vraćenih radnih mjesta.

Međutim, u odnosu na njih, zaključio je Jahić, Zeničko-dobojski i Srednjobosanski kanton su tek prešli 40 posto, dok je u Posavskom kantonu broj zaposlenih nastavio opadati.