MIRO LAZOVIĆ OTKRIVA: "Ne brine me ‘non-paper’, brine me jedan drugi neslužbeni papir koji Milorad Dodik provodi po uputama, VJERUJEM VUČIĆU, ALI...”

Kaže da za njega ništa nije novo kad je u pitanju Dodikova politika.

  • Mini market

  • 07. Maj 2021  07. Maj 2021

  • 1

"Trenutni politički moment u BiH me brine", istaknuo je Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine RBiH, gostujući u Dnevniku D.

"To je suviše dug period, a da smo još u nekom periodu političke nestabilnosti, stagnacije koja ne dozvoljava da bržim putem idemo ka reformskim procesima, ka Evropi, ka NATO-u. Ovo područje je još uzorano tim političkim sukobima koji se u kontinuitetu provlače svih ovih godina, pogotov zadnjih 15-ak godina. BiH je danas jedna razapeta država između Bruxellesa i Daytona. Iz Bruxellesa traže od nas da bržim koracima idemo ka Evropi i da prihvatamo reforme, a noge nam sputane tim dejtonskim okovima koji nam ne dozvoljavaju brže koračanje. BiH vapi za nekim dobrim rješenjima, za političarima koji će raditi u zajedništvu, koji će BiH, radi budućih generacija, graditi kao jednu stabilnu, funkcionalnu državu, državu koja je dio evropskih integracija, koja će ući u EU, u NATO strukture. Sva su ta pitanja još otvorena i na tim pitanjima se lomi sva sudbina BiH."

Kaže da za njega ništa nije novo kad je u pitanju Dodikova politika.

"On u kontinuitetu vodi politiku protiv vlastite države. Sjedi u vrhu te države, uzima sve privilegije, ima moć na osnovu BiH, a verbalno je urušava i dovodi u pitanje. Kad se retrospektivno osvrnete na posljednjih 15-ak godina, možete prepoznati tu jednu populističku Dodikovu retoriku, koja je vođena i kreirana iz nekih drugih centara. Mislim da će i ovaj put završiti kao populizam, jer nema realne osnove da realizira ono što je naumio. Nikakvo mirno razdruživanje ne može biti. Ovo što on radi, u ovom trenutku ja shvaćam kao nastavak te populističke politike s obzirom na to da se približavaju izbori 2022. i njegov poljuljani rejting. Ekonomska situacija u RS-u je katastrofalna, kredit koji je uzeo od Londonske berze stoji za vratom, treba vraćati te silne milione, kredite itd. I to je sad pokušaj skretanja pažnje građana RS-a s tih problema, a okretanja ponovo tom nekom populizmu i dovođenju u pitanje države BiH. Mene ne brinu nikakvi ovi 'non-paperi' koji su se pojavili, Dodik najavljuje da će NSRS imati svoj non-paper. Pa, možemo i mi iz Sarajeva napraviti non-paper koji će biti kontra njegovog. Mene brine drugi jedan neslužbeni akt , papir koji se provodi u praksi, a to je non-paper SANU 2, koji Dodik provodi izričito po tim uputama, a to je dovođenje u pitanje države BiH na način da se negira njena državnost, da se BiH predstavlja kao državna zajednica, da su dva entiteta sastavila BiH u Daytonu, što nije tačno. Čak u deklaraciji koju NSRS treba usvojiti 11., stoji da je BiH nastala dobrom voljom Federacije i RS-a. Apsolutna laž i to je demagogija koja će se njemu na kraju obiti o glavu. Dakle, taj non-paper, taj SANU 2 je faktički problem. A centar tog non-papera je Beograd."

Ovaj Ustav je loš temelj ove države

Lazović ističe da vjeruje Vučiću da ne želi rat.

"Ali mu ne vjerujem da želi jednu stabilnu, funkcionalnu državu BiH, jer on kad govori o ovom prostoru, on govori da s Bošnjacima želi uspostaviti dobar odnos. Često to spominje. Ponekad spomene i BiH. Ali, da bi se gospodinu Vučiću vjerovalo, on mora praktično pokazati, konkretnim potezima, da je svjestan pogubnosti politike Miloševićevog režima '90-ih godina i posljedica koje je ta politika napravila prema BiH i regionu. Sve dok se ne priznaju neke istine, dok se ne pogleda u vlastito ogledalo i dok ne kaže izvinjavam se građanima BiH za ono što su posljedice te Miloševićeve politike, izvinjavam se zbog Srebrenice, izvinjavam se zbog Sarajeva, zbog 11.000 stradalih Sarajlija, zbog stradalih ljudi širom BiH. Tada će se moći njemu vjerovati. Ovom društvu, ovoj državi potrebna je istina. Jer, na istini dolazi pravda. Na pravdi dolazi pomirenje i praštanje. E, onda se može graditi zajedništvo. Jer, bez iskrenosti, bez istine, nema nekih velikih pomaka. Dok se ne riješe ta neka krupna pitanja, dok se ne priznaju istine, mislim da će ova država još tapkati zarobljena u tim nekim političkim sukobima."

Na pitanje treba li nam novi Dayton odgovara: "Ne treba nam novi Dayton, ali su nam potrebne reforme koje će mijenjati sadašnji Ustav na način da se taj Ustav prilagođava evropskim principima i standardima. Kada bi se presuda 'Sejdić - Finci' implemetirala, Ustav bi bio potpuno drugačiji i garantirao bi ovoj državi i svim građanima jednu političku stabilnost. Padale bi moći etničkih politika, etničkih lidera, jer bi građanska opcija morala doći na ove prostore. Svi bi Bosanci i Hercegovci imali jednaka neka pasivna i aktivna građanska prava, što danas nije slučaj. Dakle, ovaj Ustav je loš temelj ove države. A na lošem temelju konstrukcija stalno podrhtava i svih ovih 25 godina BiH se, za mene, doima kao jedna nedovršena građevina čija kontrukcija upravo podrhtava zbog loših temelja. Temelji se moraju učvrstiti, a to je moguće samo promjenama određenih ustavnih određenja, što nagovještava od nas i G7 i američka administracija, ograničene ustavne reforme moraju doći. Izborni zakon mora biti naslonjen na te ustavne promjene. Ne može se političkim pritiskom napraviti Izborni zakon koji će afirmirati etničke kolektivitete, a izbrisati poziciju građana BiH."

Ističe da je smiješno kada se čuje da građanska država znači islamsku državu.

"Nikola Špirić je nazvao građansku državu puzajućim Šerijatom. To su smiješne kvalifikacije za jedne ozbiljne ljude. Građanska država ne potire nikakav etnički kolektivitet, ni vjerska ni etnička prava, ali se ta prava štite u institucijama sistema na mjestima gdje se ona štite. To su domovi naroda. Dakle, građanska država znači punu slobodu ljudskih prava svih Bosanca i Hercegovaca, na cijelom prostoru. A stepen stabilnosti jedne države mjeri se upravo u tome koliko je ona u stanju da zaštiti prava tih ljudi, da garantuje njihovu sigurnost. Danas to nije slučaj. S ovakvim Ustavom BiH ne može ući u evropske integracije. Ona to mora mijenjati. I mislim da je toga svjestan i Čović i Dodik, ali još pokušavaju barem do izbora držati te tenzije da bi na tim nekim lažima i manipulacijama pokušali ostvariti dobar rezultat."

Potreban nam je novi visoki predstavnik

Navodi da se dogovori oko izmjene Izbornog zakona, ali i svih zakonskih akata, trebaju voditi u Parlamentu BiH među predstavnicima svih političkih stranaka.

"Svođenje na samo dvije etničke stranke je odmah u startu osuđeno na propast i to se ne može desiti. Potpuno je jasno da izmjene Izbornog zakona moraju ići u pravcu stavova Venecijanske komisije, evropskog Parlamenta i to je više puta i rečeno. Danas je došla i direktna poruka od njemačke Vlade da se BiH mora urediti na evropskim principima i da ne može doći ni do kakvih pomjeranja granica u regionu. Sve su to poruke koje ozbiljni političari trebaju da shvate. I Dodik i Čović. Ali, zašto to ne rade je pitanje manipulacija, populizma, pokušavanja držanja još tenzija, nadajući se da će na taj način podići rejting u svojim narodima."

Kada je riječ o novom visokom predstavniku, Lazović smatra da nam on treba.

"Novi predstavnik je potreban. Valentin Inzko je dugo vremena ovdje. Christian Schmidt sa jednom promijenjenom politikom koja je nagovijestila da će region, pa i BiH, zajedno sa EU pokušati urediti, mislim da daje nadu da će se BiH, pa i problemi u regionu brže i efikasnije rješavati. Politika u svijetu je promijenjena i mislim da je to razlog njegovog imenovanja. Inzko sa promijenjenom politikom Evrope i Amerike ne bi bio čovjek koji, nakon 10-12 godina ovdje u BiH, bi mogao javno graditi neku stabilnost. Novi čovjek, neopterećen odnosima sa političarima, nametat će politiku EU i Bidenove administracije na način da će imati leđa, podršku. Nažalost, Inzko do sada nije imao podršku i to se jasno vidjelo."

Budućnost BiH još neizvjesna

Kaže da, ako se opozicija ne usaglasi oko nekih krucijalnih pitanja, nikakva saradnja neće rezultirati onim što je potrebno, a to je da se državne institucije i BiH gradi kao jedna stabilna država.

"Ako neke partije tako iz RS-a javno dovode u pitanje državu BiH, bojim se da tu ima uspjeha. S druge strane, imamo nagovještaj okupljanja lijevih, građanskih partija, partija centra i to je nešto što treba tek vidjeti kako će se u konačnici završiti. Što se mene tiče, mislim da je najbolji model nova stranka. Jak politički subjekt koji će u sebe usisati sve vrijednosti ovih stranaka koje žele da to naprave. U ovim razgovorima nisam vidio da postoje sujeta i lična ega. Ne bi to trebao da bude sukob. Ja zagovaram da sada ne razgovaramo ni o kakvim pozicijama i funkcijama,nego da napravimo političke ciljeve koji će nas ujediniti. Uspjeh te političke partije na izborima garantuje da će se zadovoljiti i partijski i lični i svaki drugi interes. Ako ne bude rezultata, sve pada u vodu."

Ističe da je budućnost BiH još neizvjesna. 

"Godine 2022. će se voditi bitka hoće li BiH krenuti ka građanskoj državi ili ka daljnjim etničkim podjelama. Ja u tom bloku vidim svakoga i ne vidim nikoga. Principi koji će nas ujediniti i sa kojima izađemo u javnost, bit će parametar sa kime možemo koalirati." 

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...