NJEMAČKI MEDIJI SE RASPISALI: Koliko su kineski krediti opasni za balkanske države?

"U sklopu izgradnje Novog puta svile, Kina je mnogim državama svijeta dala velike kredite za građevinske projekte (većinom u izvedbi kineskih radnika), koji pojedine vlade sada dovode u neprilike – i bude bojazan od imperijalnih ciljeva Kine", piše FAZ.

  • Regija

  • 08. Maj 2021  08. Maj 2021

  • 3

"Kina je za vrijeme pandemije koronavirusa bila najvažniji liferant medicinskih proizvoda u istočnim članicama EU-a", podsjeća u svom tekstu pod naslovom "Opasni kineski krediti?" Andreas Mihm, dopisnik njemačkog lista "Frankfurter Allgemeine Zeitung" (FAZ) iz Beča.

U izjavi za taj list Oliver Reiter iz bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije navodi da je Austrija iz Kine u prošloj godini uvezla 179 posto više higijenskih i medicinskih proizvoda nego godinu dana ranije – rekorder je Mađarska s rastom uvoza tih kineskih proizvoda za čak 372 posto. Ovaj stručnjak ističe da je taj rastući uvoz pokazao "našu veliku ovisnost o Kini na tom području", piše "Deutsche Welle".

"Na jednom drugom polju već duže se kritički diskutira o ovisnosti o Kini – kod finansija. U sklopu izgradnje Novog puta svile, Kina je mnogim državama svijeta dala velike kredite za građevinske projekte (većinom u izvedbi kineskih radnika), koji pojedine vlade sada dovode u neprilike – i bude bojazan od imperijalnih ciljeva Kine", piše FAZ. I podsjeća na studiju Instituta za ekonomiju iz Kiela, koji je upozorio na primjere iz Azije i Afrike, ali i na slučaj Crne Gore.

Ta je zemlja sredinom aprila zatražila pomoć EU-a, jer više nije u stanju vraćati kineski kredit za izgradnju autoceste. "To nije potaknulo samo špekulacije da bi Kina kod neplaćenih rata mogla kao zalog zatražiti jednu luku. Osim toga, i crnogorske državne obveznice izgubile su na vrijednosti", konstatira autor članka.

"Vlade imaju dovoljno novca za otplatu kredita"

No, veći dio tog teksta bavi se istraživanjem banke UniCredit, koja je prisutna u zemljama na Zapadom Balkanu. Ta se banka pozabavila kreditima koje je Peking dao Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji. „One čine otok zemalja koje još nisu članice EU-a i zato su za Rusiju i Kinu idealna poluga za provedbu vlastitih interesa u Europi protiv EU-a", upozorava FAZ i prenosi pisanje analitičara UniCredita Giorgia Marrana, koji smatra da krediti iz Pekinga nisu preveliki u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) tih država.

Prema njegovim podacima, taj udio kineskih kredita u BDP-u u BiH iznosi tri posto, u Srbiji sedam posto, a u Sjevernoj Makedoniji osam posto. No, u Crnoj Gori je to čak 21 posto, piše "Deutsche Welle".

Xi Jinping 

Marrano procjenjuje da sve vlade zemalja Zapadnog Balkana imaju dovoljno novca za otplatu kredita u ovoj godini. A ako idućih godina zapadnu u poteškoće, te države imaju dovoljno mogućnosti finansiranja, smatra analitičar italijanske banke i kao primjere navodi nabavljanje novca na tržištu, traženje pomoći od međunarodnih finansijskih institucija ili korištenje pomoći EU-a. "Otplata kredita iz Pekinga do 2023. čini manje od 10 posto poznatih kreditnih obaveza, samo u Crnoj Gori to iznosi 30 posto", citira FAZ iz Marranovih zaključaka.

EU se mora više angažirati

"Brojke pokazuju da je Kina doduše veliki kreditor, ali nikako ne i najveći. Na prvom mjestu su privatni finansijeri (euroobveznice), a slijede EU i finansijske institucije, poput Svjetske banke i razvojnih banaka. Kina je na trećem mjestu, prije Rusije. No, značenje Kine moglo bi porasti. Jer, njezin udio u inozemnim zaduženjima država bi idućih godina trebao rasti kada dođu na naplatu već dogovoreni krediti", upozorava se u članku. I prenosi preporuka UniCredita Europskoj uniji da pokaže „više angažmana" ako želi zaustaviti rast važnosti Kine kao finansijera na zapadnom Balkanu.

"Banka u svojoj analizi navodi dva razloga za zaduživanje država kod Kine: brzo stavljanje novca na raspolaganje i male prepreke za dobivanje kredita. Tako su u slučaju Crne Gore EU i razvojne banke odbili finansiranje autoceste od Jadranskog mora do srbijanske granice kao neisplativo", podsjeća FAZ.

"Države Zapadnog Balkana morale bi bolje odvagnuti kako mogu uskladiti svoje ciljeve, argumentira analitičar UniCredita Marrano: s jedne strane, nužnost poboljšanja infrastrukture, s druge strane troškovi za postizanje cilja. Jer, potencijalna dobit od novih autocesta, mostova, željezničkih pruga i elektrana, ubrana ili direktno pomoću carina i cestarina ili indirektno porezom na trgovinu, možda nije dovoljna za pokrivanje troškova kredita.

"Još nisu jasni troškovi i uvjeti pod kojima zemlje Zapadnog Balkana mogu otplatiti svoje dugove Kini", zaključuje on. I dodaje da će još teža biti situacija oko kineskih direktnih ulaganja u ekonomije tih zemalja", piše "Frankfurter Allgemeine Zeitung".

loading...

Komentari - Ukupno 3

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...