Ovo se navodi u odgovoru Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini (BiH) na upit za komentar o zaključcima koje je entitetska Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila 11. maja.

Iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH podsjećaju kako BiH mora zadovoljiti konkretne kriterije koje je ustanovilo Vijeće za provedbu mira kako bi se okončala međunarodna supervizija.

Skupština RS-a je 11. maja razmatrala zahtjev visokog predstavnika Valentina Inzka u BiH u kojem je tražio da se ponište povelje osuđenima za ratne zločine.

Ova zakonodavna institucija je u zaključcima odbacila bonska ovlaštenja visokog predstavnika, ocjenjujući da je visoki predstavnik "izašao iz pravnog okvira svog djelovanja koji je utvrđen Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer je protuzakonito i protuustavno prisvojio zakonodavna, izvršna i sudska ovlaštenja".

Ambasada SAD-a u BiH ocjenjuje da odluka Skupštine RS-a da odbaci zahtjev visokog predstavnika u BiH o poništavanju povelje osuđenima za ratne zločine "vrijeđa žrtve i produbljuje patnje žrtava i njihovih porodica".

Ovaj zahtjev Inzko je uputio 2. februara u pismu u kojem navodi da su među nagrađenima bili i ratni zločinci Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić, "čiji su postupci tokom oružanog sukoba šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje".

Inzko je ostavio rok za ispunjavanje zahtjeva do kraja aprila.

Iz Ambasade SAD-a navode i da se time "istovremeno ugrožava mirna budućnost Bosne i Hercegovine".

"Presude za ratne zločine ukazuju na individualnu odgovornost i ne odnose se na jedan narod u cjelini. Mi smo i dalje razočarani retorikom koja dovodi u pitanje ove osnovne činjenice. Pozivamo sve u BiH da se fokusiraju na izgradnju uzajamnog povjerenja koje je neophodno da bi svi građani mogli uživati u mirnoj budućnost", rečeno je za RSE iz Ambasade SAD-a u BiH.

Povelje osuđenima za ratne zločine je dodijelio Odbor Skupštine RS-a za obilježavanje 25 godina postojanja i rada.

Ured visokog predstavnika BiH (OHR) je u periodu od 1997. do 2012. godine, zahvaljujući bonskim ovlastima, nametnuo oko 900 odluka.

U nekoliko navrata prethodnih godina visoki predstavnik Valentin Inzko najavljivao je mogućnost korištenja bonskih ovlasti, ali nikada ih nije upotrijebio.

Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC) dalo je na sastanku u Bonu u decembru 1997. godine visokom predstavniku u BiH  mogućnost korištenja bonskih ovlaštenja.

PIC je tada, razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim su definisana ovlaštenja visokog predstavnika, omogućio visokom predstavniku da smijeni s dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.

(RSE)