Jučerašnji sastanak regionalnih lidera, održan u sklopu procesa Brdo-Brijuni, pored tenzija koje su očito pratile sastanak, ponudio nam je i konačno priznanje Milorada Dodika da i ne pomišlja raditi na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, koji su sam preduvjet Bosni i Hercegovini za kandidatski status ili, u konačnici, za članstvo u EU.

Nakon svih sastanaka u Bruxellesu i nakon brojnih poziva briselske administracije domaćim liderima radi ispunjavanja prioriteta iz Mišljenja EK, Milorad Dodik "pljunuo je u lice evropskim zvaničnicima" te otvoreno poručio da se protivi implementaciji prioriteta iz Mišljenja EK.

Naime, kako su prenijeli mediji, Dodik je na jučerašnjem sastanku rekao da je protiv 14 prioriteta Evropske komisije koje naša zemlja mora ispuniti na putu prema EU, jer ih je, prema njegovom shvatanju, “nemoguće provesti”.

Dobrim poznavaocima političkih prilika u BiH poznato je otkuda ovakav stav. Jasno je da realizacija 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije ne odgovara Miloradu Dodiku (pa ni Draganu Čoviću), jer realizacija tih prioriteta trasira put ka normalnoj i na građanskim principima uređenoj državi Bosni i Hercegovini. 

Onim principima po kojima je nedopustiv svaki etnoteritorijalizam i principima po kojima se mora uvesti demokratska vladavina većine, a odbaciti prevaziđeni etnički koncept konstitutivnosti, o čemu je, također, posljednjih dana, uz gorko neslaganje s tim, govorio Dodik.

Ipak, Dodik jučer nije ostao usamljen u pozivanju na odbacivanje 14 prioriteta iz Mišljenja EK. Nakon što je, bacajući u očaj Dragana Čovića, poručio da je dogovor oko reformi Izbornog zakona propao (jer se, kako je naveo, nije uspjelo dogovoriti na nivou dva lidera koji su najvažniji u tom procesu, predstavnika Bošnjaka i Hrvata), Dodiku su se u napadima na Mišljenje Evropske komisije pridružili i njegovi politički partneri iz Čovićevog HDZ-a.

Nikola Lovrinović, poslanik HDZ-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, dosljedno prateći Dodikovu politiku, decidirano je kazao da se pred Bosnu i Hercegovinu ne trebaju postavljati uvjeti za dobijanje kandidatskog statusa, pa ni postojećih 14 prioriteta Evropske komisije.

"Mislim da se BiH ne trebaju postavljati nikakvi uvjeti, pa ni ovih 14. Oni o nama sve znaju, jer ovdje postoje međunarodni uredi. Dobro znaju kako je moguće ovdje funkcionirati, pogotovo kad su u pitanju teške odluke”, kazao je Lovrinović.

Zanimljivo, ovakva izjava jednog od najbližih Čovićevih saradnika unutar HDZ-a dolazi nakon potpunog debakla diplomatske inicijative Republike Hrvatske u vezi s nametanjem antievropskih rješenja u pogledu izmjena Izbornog zakona BiH te nakon što je Vlada Njemačke zabila posljednji ekser u kovčeg takozvanog legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.

Upravo je to "legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda", koje je kao model osudila Njemačka, ono što se u HDZ-ovim vizijama najviše kosi sa prioritetima iz Mišljenja EK, koji ne ostavljaju nimalo prostora za takve političke konstrukte. Otuda je jasnije zašto Čović i njegovi zastupnici, baš poput Dodika, sada otvoreno istupaju protiv EU i Mišljenja Evropske komisije. 

S obzirom na to da ni HDZ-u ni SNSD-u, niti Čoviću niti Dodiku, ne odgovaraju evropski pravni standardi i principi, bilo je samo pitanje vremena kada će njihovo suštinsko protivljenje tim principima izroniti na površinu. 

Pitanje je samo kako će na sve ovo reagirati i zašto još šuti šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, koji bi, kao prvi čovjek Evropske unije, morao zaštititi kredibilitet evropskih integracija BiH od grubih nasrtaja antievropskog dvojca Čović - Dodik na Mišljenje EK. Razumije se, ukoliko bi reakcija izostala, to bi moglo značiti jedino prešutnu podršku šefa Delegacije EU u BiH podrivanju evropskog puta BiH.

(SL. B.)