Razgovarala: Sanela GOJAK

Prilikom obilježavanja svečanosti Trećeg pješadijskog puka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i Dana Vojske Republike Srpske, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je veoma brzo moguće ponovo mobilizovati Vojsku RS-a. O tome, ali i o odlikovanjima kontraverznog pisca Petera Hendkea u ovom entitetu, o podršci Izraelu iz entiteta RS i nekim drugim pitanjama, razgovarali smo s kolumnistom i psihologom iz Banje Luke Srđanom Puhalom.

Vrlo često član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a poteže priču o otcjepljenju ili mirnom razlazu entiteta RS od BiH, pa i “zveckanju oružjem”, učinio je to i na svečanosti Dana Vojske RS i Trećeg pješadijskog puka OSBiH, rekavši “moguća je brza mobilizacija Vojske Republike Srpske.” Kako to komentarišete?

- Iskreno bih volio da Milorad Dodik pozove na “brzu mobilizaciju” Vojske Republike Srpske pa da vidimo koliko imamo pravih patriota koji su spremni da podrže njegovu politiku i ideje. Vjerujem da bi veća gužva bila na graničnim prelazima prema Srbiji i Crnoj Gori nego na Manjači. Ta mobilizacija bi pokazala da nemamo ne samo ljude nego ni materijalna sredstva za bilo šta, a kamoli vojsku ili ratovanje. Zbog toga to "zveckanje oružjem” nije opasno, ali služi da prikrije “zveckanje u budžetima”, jer kasa je prazna, ostali su samo sitnina i krediti. Naravno, ovdje ne smijemo zaboraviti ni obećanje SDA da će ukinuti Republiku Srpsku i time daju alibi za ovakve Dodikove izjave. Ni otcjepljenje Republike Srpske ni ukidanje Republike Srpske se neće desiti, ali mrcvarenje BiH je svakodnevno i to je najveća opasnost po ovu državu, a u tom mrcvarenju učestvuju političari iz sva tri naroda.

"Dodik nije čitao Handkea, a Cvijanovićka je besposlena"

Genocid u Srebrenici ne priznaje se u Republici Srpskoj. Kontroverzni austrijski pisac i nobelovac Peter Handke također je istog stava, štaviše u Banjoj Luci primio je orden, ali i svoju skulpturu. Šta mislite da li su Milorad Dodik i Željka Cvijanović čitali nešto od ovog pisca?

- Milorad Dodik nije sigurno, a za predsjednicu Cvijanović nisam siguran. Handke je zahtjevan pisac i traži vrijeme i koncentraciju, a to Dodiku trenutno fali. Cvijanovićka je, u principu, besposlena, uz to je i profesorica pa je možda našla vremena za čitanje ovog pisca. Što se tiče priznanja Handkeu, ja na to gledam ovako, njemu Srbi trebaju da bi održao sliku nekoga ko se ne miri s trenutnim stanjem zapadne civilizacije i očuvanje slike iz mladosti gdje je bio neko ko se ne uklapa u kalupe, a Republici Srpskoj treba neko uspješan i ko ima razumijevanje za njihove “nestašluke” iz devedesetih godina 20. vijeka.

Da li je očekivano da iz manjeg entiteta uvijek stižu kontre i provokacije, konkretno u posljednje vrijeme isticanjem izraelskih zastava u Banjoj Luci i Trebinju?

- Realno, vi u Federaciji ste prvi počeli s isticanjem palestinskih zastava. Vlasti Republike Srpske nastoje da imaju dobre odnose s Izraelom, jer imamo “istog” neprijatelja, muslimane. Takođe, istorija Drugog svjetskog rata se opaža kao zajednička, gdje se oba naroda opažaju kao žrtve nacizma i fašizma. Na kraju krajeva, sasvim je očekivano da, ako podržite Izrael, možda popravimo i odnose sa SAD-om, što je neizmjerno važno za vlasti u Republici Srpskoj. Ipak, potpuno je infantilno očekivati da će projekcija zastave na fasadi zgrade predsjednice Republike Srpske imati takav efekt. A sve bi bilo drugačije kada bi skontali koliko smo mali i nebitni u globalnoj politici.

"Spomen-obilježje trebalo je davno postaviti na Kazanima"

S druge strane, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić rekla je da će u toku njenog mandata na Kazanima biti postavljeno spomen-obilježje nevino ubijenim građanima srpske nacionalnosti u ovom gradu. Koji je Vaš stav u vezi s ovom inicijativom?

- To spomen-obilježje je trebalo davno da bude postavljeno i ne samo na Kazanima, gdje će biti nevidljivo, već i negdje u gradu Sarajevu. To ni na koji način neće umanjiti ratne patnje Sarajlija, ali će pokazati i drugu stranu rata, da su u Sarajevu ubijani ljudi samo zato što su bili Srbi, mada su na Kazanima stradali i drugi narodi. Naravno, to je trebalo da urade političari iz SDA, jer oni su tada vedrili i oblačili u Sarajevu, ali nisu, što opet govori o njihovom odnosu prema Kazanima. Naravno, obilježavanje Kazana može da potakne mlade ljude da počnu da postavljaju nezgodna pitanja svojim očevima, djedovima, daidžama i amidžama o ratu u Sarajevu, što bi svakako bilo dobro.

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković pozvao je Benjaminu Karić u posjetu gradu na Vrbasu, da li, po Vašem mišljenju, postoji šansa "približavanja" i saradnje ova dva bh. grada? Da li je vrijeme i koliko je BiH spremna za generacijsku promjenu političara općenito?

- Saradnja i približavanje gradova u Bosni i Hercegovini je naša svakodnevnica, samo što o tome nije “politički korektno” da se govori. Svaki dan ljudi cirkulišu ovom zemljom bez problema, čudeći se ko “nas zavadi”. Ovo jeste simbolički fin gest dok god se ne dotaknu prošlosti i budućnosti Bosne i Hercegovine, a kao gradonačelnici, oni imaju tu prednost da izbjegnu razgovor o ovim temama. S jedne strane, stasaju generacije koje ne pamte rat i koje, samim tim, imaju drugačiji odnos prema njemu, ali ne smijemo zaboraviti da su te generacije odrasle sa svojim narativima o ratu, koji su isključivi i beskompromisni. Fino je da se posjećuju, sastaju, razgovaraju, ali taj razgovor će biti formalan i protokolaran, ali neće donijeti suštinske promjene.