Bosanskohercegovački izvoz porastao je za 59,8 posto u aprilu u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavila je Agencija za statistiku.

Vrijednost izvoza u aprilu bila je 1,11 milijardi KM, za razliku od 696,5 miliona KM u istom mjesecu prošle godine.

Iako je visok procent rasta izvoza posljedica činjenice da je u istom uporednom mjesecu prošle godine izvoz bio mali zbog početka udara pandemije virusa i zaključavanja, to ne umanjuje pozitivna kretanja u robnoj razmjeni koje BiH bilježi u ovoj godini.

April je već treći mjesec u ovoj godini u kojem bh. izvoz iznosi više od milijardu KM i u kojem domaća privreda ostvaruje izuzetno visoke stope rasta. Stoga se može govoriti o jako dobrom oporavku izvozno orijentisane bh. privrede od krize izazavane pandemijom.

Istovremeno, uvoz je, također, u porastu i bilježi povećanje od 49,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Ukupan izvoz za period januar - april veći je za 25,7 posto nego u istom razdoblju 2020. godine i narastao je na 4,18 milijardi KM, dok je uvoz zabilježio rast od 12,5 posto, na 6,10 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozam povećana je na 68,5 posto.

Izvozni bum rezultat je povećanja plasmana roba kako u Evropsku uniju, tako i u zemlje CEFTA-e. Rast izvoza u Evropsku uniju za četiri mjeseca ove godine bio je 27,4 posto, a pokrivenost uvoza izvozom zbog manjeg rasta uvoza (12,9 posto) dostigla je rekordnu vrijednost od 83,6 posto.

Istovremeno, izvoz u zemlje CEFTA-e imao je gotovo identičan rast (27,5 posto), dok je uvoz rastao po stopi od 15,1 posto, pa je pokrivenost uvoza izvozom narasla na 87 posto.

Pogled na kretanje robne razmjene u pojedinim djelatnostima pokazuje da su, uz metalnu industriju i proizvodnju namještaja, povećanje izvoza zabilježile i neke druge industrijske grane koje su kasnile u oporavku zbog lockdowna na većini evropskih tržišta, kao što su tekstilna industrija i industrija obuće, koje bilježe rast u ovoj godini veći od 11 posto.

Predvodnici rasta su proizvodnja običnih metala sa rastom od 49,7 posto, proizvodnja oružja i municija, gdje je izvoz veći za 39,1 posto, a u porastu je i izvoz proizvoda prehrambene industrije od posto.

Kao što smo konstatovali i u nekim ranijim tekstovima, bh. izvoz raste na krilima činjenice da se globalna industrijska ekonomija brzo oporavila, dijelom i zbog azijskih ekonomija i Sjedinjenih Država. Evropska industrija u cjelini je imala koristi od toga, a slijedom toga, profitirale su i bh. kompanije koje rade za izvoz.

Također, zbog pandemije, velike evropske grupacije, umjesto Kine i drugih dalekih zemalja, traže dobavljače u bližem okruženju, što pogoduje i većim narudžbama za naša izvozno orijentirana preduzeća.

No, treba istaknuti i da su izvozne bh. kompanije, koje čine zdravi dio privrede, pokazale elastičnost u odnosu na tržišne izazove i pandemiju iskoristile da poprave svoje tržišne pozciije.

(Indikator.ba)