“Ako je Drina granica, popit ćemo je”, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik prije dvije i po godine govoreći o neustavnom danu Republike Srpske.

Ako je suditi po reakcijama pravosudnih institucija BiH, Drina je popijena. Kao što je popijena Sava koja sjever Bosne i Hercegovine razgraničava od Hrvatske. Od marta do danas, komšije i susjedi, potpomognuti svojim državljanima u institucijama BiH i medijskom šutnjom iz Sarajeva, najdirektnije su ugrozili teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine. Šta se desilo? Ništa. Dok se “političko Sarajevo”, kako ga sve češće nazivaju Dodikovi savjetnici, bavi građevinskim poduhvatima, penzijskim stažom i izvještajima zdravstvenih ustanova, vlasti Hrvatske i Srbije vrše mirnu agresiju. Dokazat ćemo to kroz tri najsvježija primjera.

PAR SAOPĆENJA I KRAJ PRIČE

Prvo su hrvatske firme, pod okriljem noći, krajem marta ove godine ispod rijeke Save koja razdvaja BiH od Hrvatske položile plinovodne cijevi za Rafineriju u Brodu. I sve to “temeljem sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srpske o ‘gasifikaciji’ Rafinerije nafte u Brodu čiji je većinski vlasnik ruski Zarubrežnjeft”. Za gradnju ovog plinovoda državne vlasti Bosne i Hercegovine nikada nisu dale saglasnost. A prema zakonu, morale su.

“Vijeće ministara Bosne i Hercegovine stara se o izvršavanju međunarodnih ugovora preko nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i entiteta”, piše u Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora BiH.
Umjesto Vijeća ministara, za nesmetano izvršenje ovih poslova postarali su se pripadnici Granične policije BiH. Nakon što je posao okončan, bh. graničari su ga – zabranili. Tužilaštvo BiH nije reagiralo, sarajevski zvaničnici su medijima poslali dva-tri saopćenja za javnost i priča je okončana. U medijima sa sjedištem u Sarajevu objavljeno je desetak tekstova. Jer očito nije interesantno to što susjedna država, pri tome članica Evropske unije, krši međunarodno pravo.
Prije nego će srbijanska premijerka Ana Brnabić sa svojim domaćinom Radovanom Viškovićem uzeti lopatu u ruke kako bi položila kamen temeljac za hidrocentralu Buk Bijela na Drini, premijer Republike Srpske će saopćiti da “Drina ispred njih, a i iza njih nije granica”. Istina, na tom mjestu Drina nije granica, ali bi granicu trebao postaviti Ustavni sud BiH koji razmatra ovaj slučaj. No, jedno je sigurno – umjesto države BiH, “nosilac” ovog međunarodnog projekta je entitet Republika Srpska. Dakle, po uzoru na Hrvatsku i njihove poslove na Savi, i Srbija je ignorisala institucije BiH svojim poslovima na Drini. Istovremeno, na Uni – blokada. Hrvatske vlasti odlučile su da za teretni saobraćaj zatvore Granični prijelaz Maljevac kod Velike Kladuše. Tako će poduzetnici iz Unsko-sanskog kantona na raspolaganju imati samo GP Izačić. Kada pogledate kartu, vidjet ćete ogromnu prazninu od GP-a Kamensko kod Livna do Dvora na Uni u Republici Srpskoj. Tamo gdje se spajaju zapad i sjever države BiH privrednici neće moći prelaziti u Hrvatsku. I opet je BiH bez odgovora.

VOĐENJE POLITIKE OD ČARŠIJE DO ILIDŽE

Ako Vijeće ministara pokuša uvesti recipročne mjere prema Hrvatskoj, nema dileme da će kadrovi SNSD-a i HDZ-a blokirati donošenje takve odluke. Ali šta je onda rješenje? Rješenje sigurno nije cjelodnevno zbrajanje prepunih kontejnera na sarajevskim ulicama i vođenje politike od Čaršije do Ilidže. Nije rješenje po svaku cijenu čuvati predsjednikovu suprugu na KCUS-u, što radi SDA, ili zbrajati dane specijalističkog staža supruge sa KCUS-a, što radi opozicija. Rješenje je da se zvaničnici svih političkih partija posvete onim državnim problemima. Razumijem, za građane jeste bitno da li im je smeće oko zgrade i da li imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Ali za državnike bi mnogo bitnije trebalo biti ko atakuje na teritorijalni integritet BiH. No, ima li državnika u ovoj državi?

Oslobođenje