Debljina ili pretilost je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu sa posljedičnim štetnim učinkom na zdravlje ljudskog organizma. Prevelik unos hrane i nedovoljna tjelesna aktivnost su glavni uzroci pretilosti.

Međutim, osim nedovoljne tjelesne aktivnosti i prevelikog unosa hrane, uzroci mogu biti i međusobna djelovanja različitih faktora (genetski, psihološki i socijalni) te bolesti kao što su bolesti nadbubrežne žlijezde, štitne žlijezde, policistični jajnici, djelovanje nekih lijekova (antidepresivi, kortikosteroidi).

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema 21. stoljeća. Oko 39 posto odraslih širom svijeta ima prekomjernu težinu, dok je 13 posto njih pretilo. Od 1975. godine stopa pretilosti gotovo se utrostručila.

Kako navode iz INZ-a, javnozdravstvene kampanje provode se tokom cijele godine radi pružanja informacija građanima o značaju, važnosti i utjecaju debljine na zdravlje te motivisanja građana na usvajanje "zdravih navika", promjena ponašanja prema hrani i tjelesnoj aktivnosti.

Stoga se protekla sedmica obilježava kao Evropska sedmica borbe protiv debljine (od 22. do 29. maja), a 22. maj i kao  Evropski dan borbe protiv debljine.

Za određivanje stanja uhranjenosti, ističe Lejla Selimović iz Službe za školsku higijenu INZ-a, koristi se nekoliko jednostavnih i praktičnih metoda, a to su: određivanje indeksa tjelesne mase (ITM), mjerenje opsega struka i mjerenje debljine kožnog nabora. Indeks tjelesne mase (ITM) (Body mass index BMI) izračunava se dijeljenjem tjelesne mase izražene u kilogramima sa kvadratom visine izražene u metrima.

Naprimjer, ako ste teški 110 kilograma, a visoki 178 centimetara, 110 dijelite sa 3,1684 (1,78 na kvadrat) te dobijate 34,7178, a to implicira da ste gotovo na granici između prvog i drugog stadija pretilosti, a to podrazumijeva poziv na akciju.

Prema indeksu tjelesne mase, pothranjene osobe su one koje ITM/BMI imaju ispod 18,5, poželjnu tjelesnu težinu imaju svi oni sa indeksom od 18,5 do 14,9, a povećanu od 25 do 29,9. Pretile osobe se dijele u tri stepena, ovisno o indeksu, i to - prvog (od 30 do 34,9), drugog (35 do 39,9) ili trećeg stepena (iznad 40,0).

Institut za zdravlje i sigurnost hrane je za sve one koji brinu o svom zdravlju, te žele vidjeti "koliko znaju šta je zdrava prehrana" pripremio upitnik - mini kviz putem Google forme, koji je dostupan na linku VIDEO

Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom podložnije su razvoju niza potencijalno ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca i moždane udare.

Pretilost povećava vjerovatnost visokog krvnog pritiska i abnormalne nivoe holesterola, koji su faktori rizika za srčane bolesti i moždane udare. Podložnije su i dijabetesu tipa 2. Pretilost može utjecati na način na koji tijelo koristi inzulin za kontrolu nivoa šećera u krvi. To povećava rizik od rezistencije na inzulin i dijabetes.

Pretilost može povećati rizik od raka maternice, endometrija, jajnika, dojke, debelog crijeva, rektuma, jednjaka, jetre, žučnog mjehura, gušterače i prostate, a mogući su i probavni problemi, apneja, osteoartis i teški simptomi Covida-19, navode u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane.

Ono što je najvažnije i o čemu treba voditi računa, radi smanjenja tjelesne mase i održavanja idealne tjelesne mase, jeste pravilna prehrana koja će, uz programiranu tjelesnu aktivnost, osigurati ravnomjerno mršanje.

Pravilna prehrana podrazumijeva uravnotežen unos vode, ugljikohidrata, masti i bjelančevina, vitamina i minerala, redovno uzimanje obroka, umjerenost i raznolikost hrane, izbjegavanje prejedanja i uzimanje više manjih obroka tokom dana.