Neka od mjerila su "pojačana" i na zahtjev Hrvatske, pogotovo ona u vezi sa procesuiranjem ratnih zločina i saradnjom po tom pitanju s Hrvatskom i međunarodnim mehanizmima.

Ovaj izvještaj obuhvata period od šest mjeseci i prvi je koji je izrađen prema novoj metodologiji proširenja EU.

Izvještaj, poslan državama članicama u obliku "non-papera", s najavom da će detaljni izvještaj slijediti u godišnjem izvještaju o napretku, navodi da je Srbija "postigla napredak u brojnim područjima, ali se suočava s kašnjenjem u drugima". Posebno se naglašava potreba ubrzanja reformi pravosuđa, jačanja neovisnosti sudstva, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobode medija i procesuiranja ratnih zločina, piše "Jutarnji list".

Spominje se i kampanja širenja mržnje prema novinarima, čak i od šefa parlamentarne grupe vladajuće stranke. Spominju se primjeri velikog pritiska na sudstvo i tužilaštvo koje vrše parlamentarni zastupnici te da političari s najvišeg nivoa često komentiraju istrage koje su u toku. Informacije iz takvih istraga često cure i koriste ih tabloidi u Srbiji kako bi se diskreditirali sudstvo i tužioci.

Nepoštivanje Suda

Srbija ne ispunjava ni uvjete u vezi sa procesuiranjem ratnih zločina. Nastavlja stalno javno dovoditi u pitanje presude Međunarodnog suda za ratne zločine, sada Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove. To se događa i na najvišem nivou. Srbija ne sarađuje ni oko hapšenja osoba optuženih za nepoštivanje Suda. U ovom dokumentu se spominje kako Srbija ima bilateralne sporazume s Hrvatskom te Bosnom i Hercegovinom oko saradnje u krivičnim predmetima. No, sporazum s Hrvatskom dosad nije dao nikakve opipljive rezultate.

Srbija nije provela ni presudu Bosne i Hercegovine protiv generala Đukića, iako on živi u Srbiji. Presporo napreduje implementacija nacionalne strategije za istraživanje i procesuiranje ratnih zločina, kojoj je u međuvremenu i istekao rok pa se radi na novoj. U izvještaju se spominje i saradnja Srbije u otkrivanju sudbine nestalih osoba. Prema podacima koje navodi Europska komisija, u decembru 2020. godine još je bilo 10.006 nestalih osoba na području bivše Jugoslavije kao posljedica rata. Srbija je sudjelovala u radnim grupama za otkrivanje sudbine nestalih, uključujući i s Hrvatskom.

Izdavanje udžbenika

"Jedan sastanak s hrvatskim tijelima bio je u oktobru 2020., na kojem je Srbija dala informacije o deset potencijalnih lokacija skrivenih grobnica. Te informacije trenutno provjerava Hrvatska. Srbija, s druge strane, razmatra inicijativu o zajedničkom radu na terenu", navodi se u izvještaju. Srbija je postigla napredak i oko izdavanja udžbenika na jezicima nacionalnih manjina, ali se traži napredak za promociju radio i TV programa na tim jezicima.

Europska unija je postavila Srbiji poglavlja 23 i 24 kao ključna za napredak na putu prema članstvu, jer ta poglavlja pokrivaju i vladavinu prava. Usto, Srbija ima i uvjet napretka u normalizaciji odnosa s Kosovom, o čemu se vodi dijalog u Bruxellesu pod posredovanjem EU. Tek kad Europska komisija potvrdi da su prijelazna mjerila ispunjena, a države članice to prihvate, onda će se postavili i mjerila za zatvaranje ovih poglavlja.

Proces proširenja EU je usporen, a cilj nekih država članica je da se to ubrza. No, za to i kandidatske države, poput Srbije, trebaju ispuniti uvjete i pokazati konkretne rezultate.