Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine novom stalnom postavkom ”Galerija entuzijazma“ u Sarajevu obilježava 75 godina djelovanja i postojanja, javlja Anadolu Agency (AA).

Stalnu postavku čini više od 300 djela iz kolekcije Umjetničke galerije BiH, među kojima su slike, skulpture, grafike i crteži nekoliko desetina autora, većinom iz BiH. Među najpoznatijim slikarima su Gabrijel Jurkić, Petar Tiješić, Todor Švrakić, Đoko Mazalić, Lazar Drljača, Karlo Mijić, Ivo Šeremet, Branko Šotra...

Izložena su i djela skulptura Ante Matkovića, Šimuna Dujmovića i mnogih drugih.

Na jednom spratu je izložen dio zbirke časopisa ”Nada“ na kojem su izloženi većinom radovi stranih umjetnika, a čija su djela ilustrovana, odnosno objavljena u njemu.

Tim povodom, u srijedu je u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu održana konferencija za medije na kojoj su govorile viši kustos Maja Abdomerović, muzejska savjetnica Ivana Udovičić i Ana Đikoli, kustosica Umjetničke galerije BiH.

Abdomerović je podsjetila kako su, radeći inventuru, primijetili kako se u njihovoj kolekciji nalazi mnogo djela koja nikada ili su veoma davno predstavljena javnosti.

“Tako se i rodila ideja ove nove stalne postavke. Također, krajem prošle godine, krajem decembra, prilično 'gluho' je prošao veliki jubilej – 90 godina od osnivanja Galerije slika pri Zemaljskom muzeju, što je bila prva institucionalizirana umjetnička kolekcija u BiH”, rekla je Abdomerović.

Dodala je kako je kolekcija, zapravo, nukleus kolekcije Umjetničke galerije BiH, koja je osnovana prije 75 godina.

“Kada objedinimo te dvije godišnjice, ta dva velika jubileja, dobijemo ovu novu stalnu postavku, koja predstavlja sve ono što čini ovu instituciju i zašto je ona bitna i jedina ovakve vrste u BiH”, istaknula je Abdomerović.

Osvrnuvši se na sam naziv postavke, pojasnila je kako je upravo entuzijazam ono što povezuje tih 90 godina.

Muzejska savjetnica Umjetničke galerije BiH Ivana Udovičić kazala je kako su se odlučili izložiti slike koje su naslijedili iz Zemaljskog muzeja, Galerije slika osnovane 1930. godine, a koja je kao takva trajala do kraja Drugog svjetskog rata.

”Za tih 15 godina, Zemaljski muzej je prikupio oko 600 umjetničkih slika, što smo iznijeli na svjetlo dana. Naravno, nije svih 600 moglo stati na ova dva sprata, koliko imamo, tako da smo opet nastojali da prezentiramo najbolje od najboljeg”, rekla je Udovičić.

Istaknula je kako je na gornjem spratu predstavljena uglavnom umjetnost umjetnika iz BiH, najvećih imena poput Gabrijela Jurkića, Karla Mijića, Ismeta Mujezinovića, Ive Šeremeta…

”Prvi kustos Galerije slika u Zemaljskom muzeju bio je Đoko Mazalić, jedan od najzaslužnijih ljudi koji je prikupio tih 600 slika i koji je, pokazalo se, nakon svih ovih godina, kada smo pregledali sav taj fundus, bio i najveći donator. To je razlog zbog kojeg Đoke Mazalića ima najviše na ovoj izložbi“, kazala je Udovičić.

Istaknula je kako ne samo da je Mazalić donirao najviše slika, dio je i otkupljen, nego je animirao i svoju porodicu da doniraju određena djela.

Donji sprat galerije predstavlja poseban segment zbirke, odnosno crteže i ilustracije koji su objavljeni u časopisu ”Nada”, koji je izlazio na prelasku iz 19. u 20. stoljeće u Sarajevu.

”Za našu historiju umjetnosti je bitan iz razloga što su tadašnji ilustratori bili uglavnom stranci, ali to su bili nekako prvi susreti s umjetnošću za sve mlade, buduće slikare“, naglasila je Udovičić.

Pojasnila je kako se ovaj dio jako rijetko izlaže te da je ovo eksluzivna prilika da publika pogleda ilustracije ”Nade” i neke zaboravljene umjetnike, poput Ludvika Kube, braće Lea i Evalda Čeplina Arndta i mnogih drugih.

Dio stalne postavke čine pejzaži koji se uglavnom vezuju za Bosnu, tradicijski motivi folklora, života, suživota u gradovima, autoportreti i portreti umjetnika, a dio je posvećen i ljudima koji su doprinijeli osnivanju Zemaljskog muzeja, od prvog direktora Koste Hermana te drugih kustosa i direktora.

”Sam početak ovog dijela nastojali smo prezentirati na način na koji se to radilo tridesetih godina u Zemaljskom muzeju. To je taj starinski način prezentacije, od dna do plafona slika. Na taj način željeli smo povezati ono kako je ta galerija izgledala 1930. i odatle početi priču s prezentacijom ove izložbe u 2021. godini”, rekla je Udovičić.

Ona je kazala da poseban segment koji će biti poluotvoren za javnost jeste sakralna kolekcija, a kolekcioniranje je, također, započeto zahvaljujući Zemaljskom muzeju.

”To su ikone o kojima smo prošle godine, ili je to bilo početkom ove, dosta pričali, dosta se diglo medijske pažnje, ali ništa se nije dogodilo i ikone su i dalje ugrožene”, naglasila je Udovičić.

Kustosica Đikoli kazala je kako zbog trenutne epidemiološke situacije u Kantonu Sarajevu neće biti velikog zvaničnog otvorenja stalne postavke.

Ipak, 4. juna u 12 sati bit će održan koncert klasične muzike na kojem će barokne kompozicije izvoditi Alma Dizdar, Belma Alić i Miron Konjević te će tom prilikom ulaz u galeriju biti besplatan i omogućeno slobodno cirkulisanje kroz salu bez zadržavanja publike na jednom mjestu.

”Publika će tokom koncerta moći besplatno razgledati stalnu postavku, a nakon toga će izložba biti zvanično otvorena za javnost uz uobičajenu cijenu ulaznica”, rekla je Đikoli.

Najavila je i da će stalnu postavku pratiti aktivnosti za djecu i starije građane.

Postavka je stalnog karaktera, a dio postavke koji se odnosi na zbirku kolekcije ”Nade“ bit će otvoren nešto kraće u narednih mjesec dana. Radno vrijeme Galerije je od 10 do 20 sati.

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, osnovana 1946. godine, proučava i čuva više od 6.000 djela moderne i savremene umjetnosti, predstavljajući, sa stajališta vizuelne umjetnosti, najstariju i najznačajniju muzejsku instituciju u BiH. Galerija je za javnost otvorena 1959. godine prvom stalnom postavkom.

Od osnivanja, Umjetnička galerija BiH organizovana je u nekoliko odjeljenja u okviru kojih izvršava svoje zakonom propisane djelatnosti: sistematsko istraživanje, čuvanje, restauraciju i konzervaciju, prikupljanje i prezentovanje građe javnosti.

Naučnoistraživačka djelatnost bazira se, pored fundusa, na bogatoj bibliotečkoj građi, dokumentaciji, arhivi i fotodokumentaciji, a ima za cilj stručno izučavanje likovne umjetnosti, posebno iz Bosne i Hercegovine. Zatim, prate se novi tokovi u umjetnosti, omogućava dostupnost podataka javnosti, objavljuju se rezultati stručnog rada, izdaju monografije, katalozi itd. U sklopu programske djelatnosti, Umjetnička galerija BiH organizuje stalne i povremene izložbe te ostvaruje saradnju i izlagačku razmjenu sa srodnim institucijama u zemlji i inostranstvu.

Edukacijski segment temelji se na različitim programima edukacije vezanim za izložbe, zatim stručnim vođenjima kroz izložbe te organizovanim likovnim radionicama za djecu i mlade.

Od osnivanja do danas, u Umjetničkoj galeriji je postavljeno, pripremljeno ili preuzeto više od 900 većih i manjih izložbi te izdato više od 150 vlastitih izdanja.