Život u Bosni i Hercegovini dodatno je otežan povećanjem cijena osnovnih namirnica, ali i poskupljenjem lijekova. Pandemija je uvjetovala veću potražnju, posebno dodataka prehrani i vitamina. Farmaceuti pravdaju povećanje cijena većim nabavnim cijenama. Najveći udar trpe penzioneri, koji su prinuđeni lijekove kupovati bez obzira na cijenu.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine radi izračun maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova u Bosni i Hercegovini na osnovu Pravilnika o načinu kontrole cijena. Visinu maloprodajne marže određuju entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja. Kontrolu cijena lijekova vrši farmaceutski inspektor Agencije i za sada nisu nađene neusklađenosti.

Zašto su lijekovi jeftiniji u nekim zemljama okruženja?

“Na razliku u cijeni lijeka koju plaćamo svi mi, kao pacijenti i građani, utječu: niža maloprodajna marža (u Srbiji 12 posto u odnosu na BiH 20 do 25 posto) i niža stopa PDV-a (u Srbiji 10 posto u odnosu na BiH 17 posto)”, kazali su iz Agencije za lijekove.

Fondovi zdravstvenih osiguranja na osnovu svojih principa poslovanja mogu ugovarati i priznavati i niže cijene od onih koji se odrede po pravilniku.

Kao primjer razlike u cijeni uzeli smo lijek Plavix, koji se koristi kod kardiovaskularnih bolesti. Ovaj lijek u Srbiji košta oko 10 maraka, dok je njegova cijena u BiH oko 25 maraka. Cijena zavisi i od dogovora proizvođača i države, kaže Zdravka Gvožđar, farmaceut i direktor apoteke u Sarajevu.

Entitetska ministarstva zdravstva svake godine usvajaju liste lijekova, na kojima je propisana cijena. Dolazilo je do poremećaja cijena lijekova koji se izdaju bez recepta, nakon dolaska pandemije.

Također, jedan od razloga visokih cijena je i nedostatak zaliha kod domaćih apoteka, dodaje sagovornica.

“Šta se dešava kod proizvođača, to mi zaista ne znamo. Mi reagujemo na cijenu koju dobijemo, dodamo maržu i PDV. Mislim da je adresa taj PDV. Nijedna od zemalja okruženja nema PDV na lijekove veći od 10 posto”, pojašnjava Zdravka Gvožđar, farmaceutkinja.

“Apsolutno se ne može raditi o slobodnoj procjeni. Imamo vrlo strogu kontrolu u apotekarskom sektoru, jer zbog 0,01 feninga inspekcijske službe određuju rigorozne kazne”, rekla je Zahida Binakaj, predsjednica Komore magistara farmacije Federacije BiH.

Fabrike koje rade za srbijansko tržište, imaju na području bivše Jugoslavije eminentne kuće, oni kontrolišu cijene svojom proizvodnjom.

Za razliku od Srbije, koja preuzimanjem licenci proizvodi većinu lijekova koji zadovoljavaju potrebe tržišta, Bosna i Hercegovina zadovoljava tek 25 posto potrebne proizvodnje lijekova. To je prilika da sve one kuće koje izvoze svoje lijekove u BiH, mogu utjecati na više cijene lijekova na našem tržištu.

(BHRT)