Ruski mediji već sedmicama ne poznaju niti jednu drugu vanjskopolitičku temu osim ovosedmičnog susreta ruskog predsjednika Vladimira Putina sa svojim američkim kolegom Joeom Bidenom. Na svim kanalima se marljivo analizira čime bi susret u srijedu (16. juna) mogao rezultirati. Čak se naširoko i nadugačko govori o mjestu susreta, jednoj vili iz 18. stoljeća, kao da se radi o kraljevskom primanju.

Službeno, Kremlj umanjuje očekivanja od ovog susreta: pozitivnog proboja u odnosu dviju zemalja neće biti. No, istodobno je predsjednik posijao i tračak nade. "Činjenica da dolazi do susreta sama po sebi nije loša“, rekao je Putin početkom juna u jednom intervjuu i dodao: "Ja polazim od pozitivnog ishoda susreta."

Prema Putinu bi pozitivni ishod značio da se dvije sile dogovore oko daljnjih kontakata koji bi vodili „normalizaciji rusko-američkih odnosa“. No, istodobno je u jednom intervjuu za američku stanicu NBC Putin rekao kako odnose Rusije i SAD-a vidi na "najnižoj tački posljednjih godina". Krivicu za to, kako je rekao, snose unutarpolitičke prilike u SAD-u.

Čežnja za razgovorima na istom nivou

No, promatrači poput Tatjane Stanovaje iz moskovskog ogranka Carnegie Centra, vide „jako pozitivno raspoloženje“ uoči susreta. Tako je utjecajni šef sigurnosnog vijeća Nikolaj Petrušev u neočekivano pozitivnom tonu opisao svoj susret s američkim kolegom Jakeom Sullivanom tokom priprema za susret u Ženevi. "Rusi nisu očekivali da će Amerikanci biti otvoreni za ruske ideje", kaže Stanovaja.

Kako ova politologinja dalje objašnjava, Kremlj od raspada Sovjetskog saveza priželjkuje razgovore s Washingtonom na istom nivou. "U Moskvi drže da, iako je Rusija ekonomski slabija od SAD-a, posjeduje istu količinu nuklearnog naoružanja, a to je, prema Kremlju, jedino što se računa“, kaže Stanovaja.

Sličnog je mišljenja i Hans-Henning Schröder iz Fondacije nauka i politika iz Berlina. „Rusija, jednostavno, treba priznanje kao velesila", kaže on. Ogromno zanimanje ruskih medija uoči susreta ukazuje na to da ruska strana ovom sastanku pridaje veću važnost nego američka. No, neki ruski analitičari istovremeno ukazuju i na to da je Biden bio taj koji je inicirao susret.

Asimetrični susret na vrhu u Ženevi

Još od ruske aneksije Krima pogoršani odnosi Rusije i SAD-a doživjeli su posljednjih mjeseci dodatne udarce. U jednom intervjuu u martu Biden je Putina nazvao ubicom. Rusija je predložila javnu raspravu dvojice predsjednika, što je Washington odbacio. Bijela kuća je dodatno pooštrila sankcije protiv Rusije, između ostalog i zbog miješanja u predsjedničke izbore 2020. u SAD-u, što u Moskvi odlučno opovrgavaju. Zemlje su međusobno protjerale diplomate, od tada vlada prekid komunikacija. I to uprkos masovnoj promociji ruskih jedinica uz ukrajinsku granicu. Zato je, kako se vjeruje, Biden u aprilu i predložio ovaj samit.

Andrej Kortunov, direktor Ruskog vijeća za vanjsku politiku (RSMD), smatra da su vremena kada su sovjetsko-američki samiti svijet držali bez daha, stvar prošlosti. No, on je uvjeren da će od ovog samita više koristi imati Rusija nego SAD.

"Ovakvi susreti naše dvije zemlje stavljaju na isti nivo. To je važno za status i položaj Rusije u globalnoj politici", kaže Kortunov.

I Tatjana Stanovaja govori o "asimetričnom pristupu“. "Za Rusiju je ovaj samit sve, a za Bidena samo jedan korak na putu ka rješavanju problema s Kinom“, kaže Stanovaja. Za SAD je, kako kaže, odnos s glavnim rivalom Kinom trenutno važniji.

"Strategijska stabilnost" jedna od glavnih želja Rusije

Ova razlika u pristupu je vidljiva i iz načina na koji se dvije zemlje pripremaju na samit. Moskva je još od sovjetskog razdoblja težila opširnim i sveobuhvatnim rekapitulacijama odnosa, dok je Washington, kako kaže Kortunov, uvijek težio manjim, pragmatičnim koracima.

Uprkos tome, tema za razgovor u srijedu dvojici državnika neće manjkati. Sa stanovišta Moskve, „strategijska stabilnost“ je najvažnija tema. Sličnog je mišljenja i Hans-Henning Schröder: "Rusi žele sporazum o atomskom naoružanju", kaže. SAD su istupile iz nekoliko sporazuma o naoružanju s Rusijo,  a taj trend je u januaru nakon dolaska na vlast prekinuo sam Biden i najavio nove korake u smjeru povratka sporazumima.

S tim u Ženevi računa Moskva. Pritom se ne govori samo o tradicionalnom atomskom naoružanju nego i o kibernetičkim napadima, naoružanju u svemiru ili ratovima dronovima. Rusija, kako nastavlja Kortunov, teži i okončanju diplomatskih konfrontacija.

No, kad su u pitanju teme poput Ukrajine ili ljudska prava u Rusiji, stručnjaci ne vide prostor za približavanje. Moskva je jedino spremna prihvatiti Bidenovu kritiku kao neku vrstu „nužnog zla“, kako kaže Stanovaja. Ruske nade u novi početak su vrlo nestabilne, a propast razgovora u Ženevi mogao bi rezultirati još agresivnijim ponašanjem naspram Zapada, ali i na unutrašnjopolitičkom planu.

Prva želje Moskve je, međutim, već ispunjena: Rusija je dobila samit. No, medijska platforma za Putina je ugrožena činjenicom da je Biden odbacio zajedničku pres-konferenciju, piše u analizi "Deutsche Welle".