Centralna banka Bosne i Hercegovine je u obavezi riješiti adekvatan prostor za Glavnu jedinicu Sarajevo.

U legitimnom ispunjavanju naše zadaće dužni smo istrajati.

Zabrinjavajuće je što se u ovom projektu ne prepoznaje interes Centralne banke BiH kao jedne od najznačajnijih državnih institucija, a kršenja temeljnog prava - prava na vlasništvo u postfestum mišljenjima i odlukama drugih instituciija nisu dobra poruka.

Centralna banka BiH nije zvanično zaprimila mišljenje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, u kojem se navodi da idejni projekt Centralne banke BiH na lokalitetu Hastahana u Sarajevu nije u skladu s odredbama Odluke o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom BiH.

Informacija o tome je objavljena na društvenim mrežama i u ovom momentu se ne možemo izjasniti o pravnim posljedicama na prava Centralne banke BiH kao zakonitog i savjesnog vlasnika parcele i sačekat ćemo konačnu odluku Općine Centar u smislu rješavanja zahtjeva Centralne banke BiH za izdavanje urbanističke saglasnosti.

Centralna banka BiH je predmetno zemljište kupila u decembru 2019. godine, u skladu sa važećim propisima, kao i dokumentima Općine Centar koji su još uvijek na snazi - Regulacionim planom Općine i Odlukom Općinskog vijeća. Savjesni smo i zakoniti vlasnik parcele, a kupoprodajnim ugovorom je jasno definisano da je zemljište kupljeno sa isključivim ciljem izgradnje poslovnog objekta za potrebe Glavne jedinice Sarajevo.

Još jednom podsjećamo da je parcela u vlasništvu Centralne banke BiH oduvijek bila betonirana površina korištena za potrebe parkinga i da graniči s parkovskom površinom. Ostaje nejasno po kojim kriterijima se parking prostor, koji je važećim Regulacionim planom predviđen za građenje, može tretirati kao nacionalni spomenik.

Ukoliko iz bilo kojih razloga Općina Centar ne bude mogla izvršiti svoje ugovorne obaveze, Centralna banka BiH će koristiti sve raspoložive pravne mehanizme za zaštitu svojih legitimnih interesa jer je institucija dovedena u situaciju apsolutne pravne nesigurnosti, te je time kao zakoniti vlasnik onemogućena da koristi nekretninu u svrhe u koje je istu kupila, iako je sve svoje ugovorne obaveze uredno i blagovremeno izvršila.

Posebno naglašavamo i to da je Odluka o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom BiH, donesena krajem 2020. godine - skoro godinu dana nakon što je Centralna banka BiH izvršila kupovinu i stekla pravo vlasništva nad predmetnom parcelom, koja pri tome pomenutom Odlukom uopšte nije ni obuhvaćena.

(Ured za komunikacije CBBiH)