Piše: Đuro Kozar

Antalija je do sada bila poznata kao morski biser Turske u koji se svake godine sliva stotine hiljada turista, a od 17. juna ove godine upisana je i u povijest procesa suradnje u jugoistočnoj Evropi na čijem je samitu potpisana Deklaracija o evroatlantskim integracijama.

Potpis na ovaj dokument stavili su najviši zvaničnici šest članica NATO-a iz regije i dužnosnici tri države iz Partnerstva za mir među kojima i Bosne i Hercegovine, a supotpisnici su domaćin Turska i Hrvatska.

Vrlo je bitno da je ovom činu prisustvovao i visoki povjerenik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell. Jednoglasno prihvatanje daje snagu ovoj deklaraciji čiji je glavni cilj - mir, jačanje sigurnosti i povjerenja među državama u ovom dijelu Evrope koji neki na Zapadu i danas nazivaju “buretom baruta”.

Najveći broj sudionika samita je bio iz država članica NATO-a i to je, vjerojatno, uticalo da se u dokumentu i posebno naglasi predanost i doprinos ovog saveza stabilnosti i sigurnosti u regiji s ciljem jačanja političkog dijaloga i praktične suradnje, a pozdravljena je kontinuirana podrška koju NATO pruža svojim partnerima u regiji. Na ovaj način je odgovoreno na ruske tvrdnje da NATO u jugoistočnoj Evropi ništa ne može riješiti. Na ovom samitu, naravno, bilo je govora i o problemima u regiji, posebno o sporu između Srbije i Kosova, ali je podvučena važnost međusobnog uvažavanja, bez isključivosti, a takav dijalog podstiče i brine se za kosovsku sigurnost KFOR koji predvodi NATO.

Ali, pozitivna atmosfera iz Antalije počela se pomalo topiti već sutradan poslije usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Skupštini Crne Gore jer je ona produbila dalje podjele i sukobe u crnogorskom društvu i izazvala oštre reakcije iz Srbije.

U Beogradu ovu rezoluciju smatraju izdajom srpstva, pa čak predlažu donošenje odluke o zabrani ulaska u Srbiju onima koji su u Podgorici glasali za taj dokument. Neizvjesno je da li će srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić prihvatiti ovako drastičan prijedlog, jer ako bi ga podržao, bio bi kontradiktoran budući da se stalno zalaže za dobre međususjedske odnose i nedizanje tenzija u regiji.

Već ova situacija svjedoči koliko su složeni odnosi u jugoistočnoj Evropi i kako jedna odluka, ma kako bila oportuna za one koji je donose, može zaoštriti situaciju i neke prethodno postignute sporazume dovesti u pitanje.

Kako će se razvijati situacija i odnosi u regiji zavisiće od država koje se tu nalaze, što je podvučeno i u Deklaraciji iz Antalije, ali ne samo od njih, niti prvenstveno od njih, budući da se tu prelamaju geostrategijski interesi velikih sila. Beogradski analitičar Dušan Janjić za Federalnu TV je rekao: “U prvi plan je izbilo više pitanja. Prvo što je perspektiva članstva BiH u Evropskoj uniji na dugom štapu, dužem nego članstvo u NATO-u. A drugo što je primjer Crne Gore, pa sada Makedonije podstakao ljude da razmišljaju, jer, članstvo u NATO-u donosi neke benefite, kao što su bezbjednost i poželjnost za investiranje. I, treći razlog: vidan je utjecaj Rusije i ne znam koliko je realna opasnost priča o platformi Rusije za rušenje NATO-a i EU na Balkanu, ali tačno je da Moskva radi sve što može da zaustavi i oteža širenje NATO-a, pa i na BiH. To je element koji je doveo do toga da se političari sada javno izjašnjavaju o tome, što mislim da nije loše.”

U Deklaraciji je podvučena i vojna suradnja država jugoistočne Evrope koja je bitna za snaženje povjerenja i sadejstva unutar borbenih poredaka i baš kad je održavan samit u Antaliji, multinacionalna vježba “Platinasti vuk 202” finalizirana je na poligonu Borovac u Srbiji. Vježba se izvodila s ciljem unapređenja interoperabilnosti i međusobnog razumijevanja pripadnika oružanih snaga na taktičkoj razini. Vojnici su bili iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke, Mađarske, Rumunije, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Velike Britanije, Francuske i Srbije. Sve po onoj narodnoj “upoznajte susjede ih se ne biste bojali”.

(Oslobođenje)