Kaže da su u Ustavu BiH navedene institucije BiH - Predsjedništvo, Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara BiH.

"Sve što treba razgovarati o eventualno drugačijem teritorijalnom ustroju BiH za to je nadležna, prije svega, Parlamentarna skupština BiH i tu treba otvoriti određene diskusije i dileme, ako ih ima. Znamo da se dvotrećinski mijenja Ustav BiH, a u jednom i drugom domu za promjene zakona potrebna je prosta većina.

Ono što je inicirala Narodna skupština RS-a i predsjednica entieta Republike Srpske, ja to mogu posmatrati jedino da se može razgovarati sa predsjednikom i potpredsjednikom Federacije, sa premijerom Federacije da se vidi kako iskoordinirati bolje aktivnosti i suradnju između dva entiteta u pogledu harmonizacije zakona koje donose entitetski parlamenti.

Oni mogu samo razgovarati o boljoj saradnji između dva entiteta. Ali je trebala pozvati kako predsjednika, tako i dva potpredsjednika kako predsjednika RS-a, tako i svoja dva potpredsjednika.

Ali nekakve želje da se razgovara o nekom teritorijalnom ustroju ili kako neki to skriveno žele prikazati kao moguće razdruživanje, mislim da je to besmisleno. To je jedna opasna poruka.

Na to SDA nikada neće prihvatiti da učestvuje u takvim razgovorima. Naprotiv, bićemo protiv toga, kao što smo već izašli u javnost, i svim mogućim političkim sredstvima se boriti protiv takve vrste razgovora."

Smatra da je to želja da SNSD i HDZ, koji nastoje blokirati rad državnih institucija BiH, nastave jednom takvom aktivnošću, pokazujući da je nemoguće uspostaviti funkcionalnu državu BiH.

Zvaničnici Republike Srpske ne odustaju od svojih namjera da se razgovara o mirnom razdruženju u našoj zemlji, i to zovu razgovorima o budućnosti Bosne i Hercegovine. Sada je u te svrhe formiran i i pregovarački tim s predstavnicima iz oba entiteta. Potvrdila je to entitetska predsjednica Željka Cvijanović.

"To su politike koje su bile prepoznatljive još i 1998-1999. do 2000. godine. Tako se slično ponašao SDS i znamo kako je sva ta politika završila. Prema tome, ovo itekako ima velike doze politikanstva, ali, ja bih rekao, i opasnih teza na koje treba dati adekvatan odgovor."

Osmanović ističe da je SDA u nekoliko navrata pokušavala i razgovarala sa HDZ-om oko implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda BiH.

"Poslije smo inicirali i to je došlo do toga da se uspostavi Interresorna radna grupa. Stav SDA je potpuno jasan - u pristupu implementacije presuda Suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH mora učestvovati i pozicija i opozicija.

HDZ nema ama baš nikakvog sagovornika u EU kada je u pitanju njihovo posmatranje kako, kako oni kažu, izmijeniti Izborni zakon da imamo legitimno predstavljanje naroda. To je jedna nazadna teza, nazadna ideja koja ne može naići na razumijevanje u EU, a ne može naravno dobiti ni potrebnu podršku u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Ono što mi tražimo i iniciramo je da dođemo do takvih rješenja koja će dobiti dvotrećinsku podršku u oba doma Parlamentarne skupštine."

Smatra da će i ostale stranke podržati prijedlog SDA.

"Imamo dva prijedloga kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH i kreće se u pravcu implementacije presude Sejdić-Finci, a to je da se u Ustavu BiH uvede promjena u kojoj će stajati da se iz FBiH biraju dva člana, iz RS-a jedan.

To znači da svi građani BiH, u FBiH i RS-u, mogu se kandidovati bez obzira na nacionalnu, vjersku, rasnu pripadnost. Prema tome, to je ono što od nas traži Evropski sud za ljudska prava.

Ukoliko bi se kretalo drugim nekim mehanizmima, mi smo predlagali i da u Domu naroda FBiH moramo postići simetrična rješenja kao što je to u RS-u. U RS-u je Vijeće naroda i trebalo bi tako postaviti i u FBiH, a to je da Dom naroda ne bude drugi zakonodavni dom, nego da samo raspravlja pitanja od suštinskog, vitalnog nacionalnog interesa."

Osmanović kaže da neće upućivati u parlamentarnu proceduru nešto za šta ne procijene da se može dobiti kvalificirana većina u Zastupničkom domu i u Domu naroda.

Navodi da je Klub poslanika SDA u Zastupničkom domu insistirao da u Interresornu radnu grupu uđu i članovi CIK-a jer su oni najveći eksperti kada je u pitanju Izborni zakon.

"Stav HDZ-a i SNSD-a je bio da oni to ne mogu prihvatiti. Da ne bismo bili ti koji koče taj proces kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona, prihvatili smo neko kompromisno rješenje u kojem stoji da će se članovi CIK-a pozivati u rad Interresorne radne grupe, ali vidimo da SNSD i HDZ očigledno ne žele ni da ih pozovu da budu neki vanjski saradnici u samom radu Interresorne radne grupe.

Smatram da to nije dobro i da, prije svega, HDZ mora biti toliko politički dalekovidna da može ići sa nekim prijedlozima onoliko koliko to može postići podršku i u jednom i u drugom domu. Ne možete zavrtanjem ruku, ucjenama i nekim pritiscima doći do izmjena Izbornog zakona koji se tiče direktno svih građana BiH."

"Nismo dugo vremena imali sjednicu Glavnog odbora SDA zbog pandemije, zbog epidemiološkh mjera.

Teme sutrašnje sjednice su aktuelna politička situacija o kojoj ćemo raspravljati, naravno i oko samog prijedloga izmjena Izbornog zakona, zatim o radu Vlade FBiH, Vijeća ministara BiH i birat ćemo člana, predsjednika Glavnog odbora SDA.

Nakon što je Asim Sarajlić podnio ostavku na poziciju potpredsjednika SDA, nakon one afere koja se zove Asim, dolazi drugi kandidat po broju glasova koji je na Kongresu izabran, a on je predsjednik Glavnog odbora, na njegovu poziciju biće izabran drugi predsjednik Glavnog odbora", zaključio je Osmanović.

(Federalna.ba)