Nakon što su zemlje regije pokrenule inicijative za uvođenje digitalnomad vize, počeli su razgovori na tu temu i u Bosni i Hercegovini. Nizozemski poduzetnik Jan de Jong koji je pokrenuo otvaranje Hrvatske za digitalne nomade, sada je aktivan i u podršci Bosni i Hercegovini u sličnoj ideiji, piše portal Indikator ba. 

On je na svom profiilu na društvenim mrežama objavio da ga je posjetio Senad Šantić, kooosnivač kompanije ZenDev iz Mostara, sa svojoom inicijativom za uvođenje viza za digitalne nomade u BiH.

- Mislim da bi to bio sjajan korak naprijed za cijelu regiju. Crna Gora je već napravila prve korake i uskoro će biti zakazan sastanak s nadležnim ministarstvima. Zemlje u ovoj regiji često se suočavaju sa sličnim izazovima. Mnogi mladi i nadareni ljudi napuštaju ovu regiju u potrazi za mogućnostima i srećom u inozemstvu. Otvorimo naše granice za udaljene radnike iz cijelog svijeta. Pozdravimo pametne i nadarene ljude koji će živjeti i raditi iz naše regije, poručio je Jan de Jong podržavajući inicijativu iz kompanije ZenDev.

Pandemija koronavirusa pokazala je da, zahvaljujući tehnologiji, većinu poslova možemo obavljati kako u kancelariji, tako i bilo gdje drugdje. Dovoljno je imati kompjuter, mobilni uređaj i vezu na internet.

Neki pojedinci prednosti tehnologije iskorištavaju već godinama i umjesto u kanncečariji rade bilo gdje na svijetu. Obično su to poduzetnici koji imaju vlastite firme ili slobodnjaci koji rade za različite poslodavce prema potrebi. Popularan naziv za njih je "digitalni nomadi" jer zbog posla nisu vezani za jedno mjesto ili državu već mogu raditi od bilokud. Stoga ne iznenađuje što mnogi odlučuju svoju "kancelariju" umjesto u velikom gradu, preseliti u neku egzotičnu zemlju ili ugodnije okružje.

I iako ideja o radu s neke egzotične destinacije može izgledati veoma privlačno, donosi sa sobom i neke specifične izazove.

Digitalni nomadi zapravo nemaju fiksno radno vrijeme, odnosno rade prema potrebama projekta ili posla koji trenutno rade. Za neke to znači i 12 sati sjedenja pred kompjuterom.

Svi digitalni nomadi ističu je da je ključna organizacija - od organizacije radnog dana, preko organizacije kontakata, poslova, pa čak i opreme (ako je potrebna za rad). Ali i fleksibilnost, spremnost na rizik te snalaženje u novim situacijama. Jer iako na prvi pogled takav način rada djeluje savršeno, nije imun na probleme poput nestanka struje, interneta, krađe opreme ili jednostavno praznog hoda između poslova. 

Često se digitalni nomadi koriste različitim co-working prostorima, u kojima mogu dobiti svu potrebnu infrastrukturu, ali i društvo za razmjenu ideja i iskustava, a možda i dobivanje kakvog usputnog posla. No, kad takvih prostora nema, dobro će poslužiti i kafići, biblioteke pa čak i besplatna javna bežična mreža na kakvom gradskom trgu. Glavno da se posao obavi na vrijeme i onako kako to poslodavac, ko god on bio, zahtjeva.