SUĐENJE ZA RATNI ZLOČIN U DONJEM VAKUFU: Oko 150 civila su zatočili, tukli ih do smrti, neke su slali u koncentracioni logor Manjača

Šatara je, kako stoji u optužnici, naređivao protivpravno lišenje slobode nesrpskih civila na području Donjeg Vakufa koje su provodili njemu podređeni milicioneri, a zatvorenici su držani u SJB-u, magacinu Teritorijalne odbrane (TO), objektu “Vrbas prometa” i Džuđine kuće u blizini policije.

  • Hronika

  • 06. Jul. 2021  06. Jul. 2021

  • 0

Čitanjem optužnice te uvodnim riječima Državnog tužilaštva i dijela Odbrane, počelo je suđenje sedmorici optuženih za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Donjeg Vakufa u periodu od maja do septembra 1992. godine.

Za zločine počinjene nad civilima nesrpske nacionalnosti na području Donjeg Vakufa optuženi su Jovan Šatara, Boško Savković i Sekula Šišić, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Donji Vakuf, komandir i zamjenik komandira Stanice milicije, te bivši policajci Nenad Tanasić i Boško Bilić, Zdravko Balaban u svojstvu načelnika bezbjednosti 19. partizanske brigade Vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine, te Jordan Ilić, nekadašnji vojni policajac ove brigade.

Prema optužnici, koju su u sudnici pročitali tužioci Igor Dubak i Mladen Vukojičić, Šatara, Savković, Šišić, Tanasić, Bilić, Balaban i Ilić se terete za protivzakonito zatvaranje civila, ubistva, mučenje, nečovječno postupanje te prisilni nestanak.

Šatara je, kako stoji u optužnici, naređivao protivpravno lišenje slobode nesrpskih civila na području Donjeg Vakufa koje su provodili njemu podređeni milicioneri, a zatvorenici su držani u SJB-u, magacinu Teritorijalne odbrane (TO), objektu “Vrbas prometa” i Džuđine kuće u blizini policije.

“Oko 150 civila je nezakonito bilo zatočeno bez razloga i bez da je protiv njih vođen postupak”, navodi se u optužnici, uz dodatak da su razmijenjeni u septembru 1992. godine.

Optuženi Savković i Šišić, prema istoj optužnici, nisu poduzeli ništa da se puste civili nezakonito lišeni slobode, za koje su znali da se drže u nehumanim uvjetima, dok ih je Balaban lično saslušavao u zgradi SJB-a i izdao naredbu da se njih 28 prebaci u “Manjaču” kao ratni zarobljenici, iako je znao da se radi o civilima, a na teret mu je stavljeno i da nije preduzeo mjere da njegovi podređeni budu kažnjeni zbog nečovječnog postupanja prema zatočenim.

Tanasić, Bilić i Ilić se terete da su tokom ljeta 1992. zajedno s drugim policajcima i pripadnicima vojske izvodili, tukli i mučili zatočene civile, nanoseći im fizičku i psihičku bol, od kojih su neki preminuli od zadobijenih povreda, a neki od njih su odvedeni i od tada im se gubi svaki trag.

Prema optužnici, Ilić i još tri nepoznata vojnika, koji su tom prilikom svi imali čarape na glavi i bijele opasače, presreli su oštećenu svjedokinju “A”, naredili joj da uđe u vozilo, nakon čega su je odvezli u objekat blizu kasarne i silovali je, da bi je optuženi 10-ak dana kasnije ponovo silovao u drugom objektu i rekao joj da je to uradio i prije, te je seksualno zlostavljao u više navrata.

Tužilac Dubak je u uvodnoj riječi kazao kako će Tužilaštvo tokom suđenja dokazati činjenične navode iz optužnice, prije svega da je od maja do septembra 1992. postojao organizovan i sistematičan napad na Donji Vakuf i druga okolna naseljena mjesta.

“Cilj napada je bio progon nesrpskog stanovništva, što je i realizovano u septembru 1992.”, istakao je tužilac.

Saslušani svjedoci će, prema njegovim riječima, ukazati na brojnost djela, sistematičnost i identičan obrazac nehumanog postupanja, dok će materijalni dokazi potvrditi da je SJB imao učešće u napadima i o tome pohvalno izvještvao banjalučki Centar javne bezbjednosti (CJB), kao i evidenciju zatvorenih lica, dok je rukovodni policijski kadar, dodao je tužilac, bio upoznat sa ubistvima, mučenjima i nestancima.

Šatarin branilac Branko Gudalo je u uvodnoj riječi naveo kako je netačan navod optužnice da je njegov branjenik u inkriminisanom periodu obnašao tri funkcije u policiji, kao i da optuženi nikada nije obnašao funkciju načelnika SJB-a Donji Vakuf, niti o tome postoje dokazi.

“Nije naređivao lišenja slobode civila, niti ih je provodila civilna milicija. Sve poslove je vodio Krizni štab. Nema odluke i naredbe za zatvaranje koju je on izdao. Dokazat ćemo da nije odgovoran”, kazao je Gudalo i dodao da je Šatara poduzimao sve mjere da spriječi zločin i nezakonite radnje ako je za njih znao.

Termin nastavka suđenja će biti zakazan naknadno.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...