“Predstavnici Bosne i Hercegovine nisu se mogli dogovoriti i prihvatiti preporuke Evropske unije o tome da se „stvori, u skladu s pravnom stečevinom Evropske unije, centralni registar za cijelu državu bankovni hračuna privatnih lica”, kao i – opet u skladu s pravnim normama EU, da se “usvoje zakon o elektroničkom identitetu i povjerenju u usluge za elektroničke transakcije s jednim nadzornim tijelom u skladu s pravnom stečevinom EU”, saopćeno je iz Brisela, prenosi Politički.ba

Iako nije objašnjeno, nije teško uočiti da su se Dodikovi kadrovi pobunili protiv formiranja novih institucija na državnom nivou.

S druge strane, predstavnici Evropske komisije upozorili su da su to aktivnosti koje izviru iz pravnih regulativa EU i ako BiH misli napredovati prema članstvu, njihovo je formiranje neminovno!

Danas je u glavnom gradu EU održan ekonomski i finansijski dijalog Unije i država zapadnog Balkana i Turske.

Nakon sastanka izdato je saopćenje za javnost.

U njemu se ističe spremnost EU za dalju saradnju i produbljivanje odnosa s šest država našeg regiona i Turskom.

Date su i preporuke svakoj od sedam država šta je potrebno uraditi kako bi se ekonomska situacija poboljšala.

Kada je BiH u pitanu, EU je stave da je stvaranje novih institucija na nivou države nužno.

Odlaganje će samo dodatno koštati bh. građane, ali će se te institucije prije ili kasnije morati formirati.

Od BiH se očekuje i sistemska, ozbiljna pomoć institucijama, ali i privatnim firmama, kako bi se što prije oporavile od posljedica pandemije koronavirusa.

Sugerira se i ciljano povećavanje javne potrošnje, ali i pomno praćenje rasta cijena.

Zahtijeva se i “zaštita integriteta Valutnog odbora i nezavisnosti Centralne banke BiH”.

“U cilju poboljšanja poslovnog okruženja i jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora,bregistracija preduzeća kao i postupci licenciranja i izdavanja dozvola bit će pojednostavljeni i usklađeni u cijeloj zemlji”, jedan je od zaključaka iz Brisela.

Iz Evropske unije upozoravaju da je pandemija koronavirusa nanijela velike štete i bh. ekonomiji.

Najavljuje se da će oporavak trajati duže nego li je očekivano i da je tek 2023. moguće očekivati rast bruto društvenog proizvoda za 3,4 odsto, uz uslov da se provedu neke od bitnih ekonomskih i fiskalnih reformi.

Naglašava se i da je i dalje prisutran trend pada doznaka dijaspore, jer i ona trpi ekonomske posljedice pandemije.

Povećanje ciljane budžetske potrošnje jedan je od preduslova oporavka.

Put oporavka nakon pandemije značajno će ovisiti o naporima vlada i sposobnosti rješavanja identificiranih strukturnih izazova i djelotvorne provedbe paketa ekonomske podrške, uključujući ekonomski i investicioni plan za zapadni Balkan.

Oporavak bi takođe imao koristi od daljnjih napora u borbi protiv korupcije, poboljšanja vladavine zakona, uključujući i brzo uvođenje sistema provjere imovinskih prijava sudija i tužilaca, kao i članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u skladu sa evropskim standardima, poboljšanje transparentnosti i jačanje institucija, te socijalni dijalog", ističe se u objavi EU.