U ponoć i 4 minute navršavaju se dvije godine da je mostarski div i gigant, direktni hranitelj gotovo hiljadu porodica, a indirektno njih više hiljada šaptom pao. Izdahnuo je 10. jula 2019., svega par minuta iza ponoći. Za diva i giganta, kojim se ponosila Hercegovina sramotno je i pretiho pao. Dok je za prošlu, prvu godišnjicu smrti još ponetko jecao, više suza, vijenaca i svijeća nema. Gigant je sada debeli uvezani predmet u Tužilaštvu HNK-a, i to je otprilike ostalo od njega, piše portal Hercegovina.info.

Finansijska policija pretresala je dokumentaciju Aluminija u periodu od januara 2014. do jula 2019., te podnijela izvještaj.

Hercegovina.info je u posjedu dijela izvještaja, a povodom druge godišnjice smrti Aluminija objavljene su neke zanimljive detalje.

Koliko su odgovorni odgovorni

U navedenom periodu odgovorne osobe su bili:

-Vjekoslav Domljan

(v.d. direktora 21. novembra 2013. - 31. januara 2014.),

-Željko Kordić

(direktor od 31. januara 2014. do 8. maja 2014.),

-Nikica Ljubić

(v.d. direktor od 8. maja 2014. – 12. juna 2014., potom direktor do 30. septembra 2015.),

-Ružica Udovičić

(v.d. direktora od 30. septembra 2015. do 1. juna 2016.),

Mario Gadžić

(direktor 1. septembra 2016. do 28. juna 2018.), te

Dražen Pandža

(v.d. direktora od 28. juna 2018., do 27. decembra iste godine, potom direktor do gašenja Aluminija.

Pored navedenih direktora i v.d. direktora Finansijska policija navodi da su u skladu sa statutom Aluminija i Zakonu o privrednim društvima odgovorni i izvršni direktori, te tu navodi još sedam imena. Nakon raspada Aluminija bivši direktori su uglavnom napredovali, premda Tužilaštvo HNK-a ispituje njihovu odgovornost u doveđenju giganta u stanje infarkta.

Tu se tek potvrđuje sva besmislenost poteza i postupaka federalne Vlade kada je u pitanju Aluminij. Dok s jedne strane Finansijska policija, koja djeluje pri Federalnom ministarstvu finanaija, odnosno pri federalnoj Vladi predaje izvještaj Tužilaštvu HNK-a i očekuje se podizanje optužnica, federalna Vlada imenuje bivšeg direktora Marija Gadžića u Nadzorni odbor Razvojne banke Federacije BiH, na period od pet godina.

Tu je i Ružica Udovičić, koja je u junu prošle godine imenovana u Antikorupcijski tim federalne Vlade.

Udovičić, protiv koje je kao i pet drugih direktora, Finansijska policija predala izvještaj Tužilaštvu HNK-a, koje je oformilo i predmet u HNK-u predmet istrage protiv korupcije, a u Federaciji se bori protiv korupcije.

Na livadi nije ni zadnji direktor Aluminija Dražan Pandža, koji je slijepo vjerovao da će politika riješiti pitanje Aluminija, što se naravno nije dogodilo.

Pandža je opet direktor. Kontaktirali smo ga ranije u Luci Ploče, gdje je direktor investicija i razvoja. Na upit da prokomentira izvješće Finansijske policije u kojem se nalazi i njegovo ime, te progovori o zadnjim danima i konačnom izdisaju Aluminija kazao je da nema komentara. Voljan razgovarati bio je jedino Vjekoslav Domljan koji je u Aluminiju bio kratko.

Da su anđeli upravljali, a nisu

“Da su anđeli upravljali Aluminijem opet bi on propao. Glavni problem je neznanje, odnosno neuklapanje u nove tehnološke trendove. Nije se radilo na iznalaženju novih izvora energije, nije se radilo na energetskoj efikasnosti, nije se radilo na većoj bazi prerade, gdje bi se stvarala veća dodatna vrijednost pa bi se bilo pozitivno kao što je pozitivan Feal...Sve to se nije radilo zato što nije bilo istraživačkog instituta, i išlo je kako je išlo. Dok su makaze cijena išle u korist Aluminija on je funkcionirao i poslovao s dobitkom, a kada su se makaze cijena okrenule, struja otišla gore, a aluminij dolje naravno da je to bio gubitak, a nije bilo znanja da se iz toga izvuče”, kazao je za Hercegovina.info ranije Domljan.

Ističe da je bilo i drugih radnji, no da je prethodno navedeno primarno ako ćemo govoriti o raspadu Aluminija, a sve drugo je sekundarno.

On je u Aluminiju bio 40 radnih dana, dok se provela procedura za izbor direktora, a kaže da ga je finansijska policija pozivala na razgovor u tom kontekstu.

“Bio sam tu dok je trajala procedura, koja se otegnula više nego je trebalo i samo čekate da se to preda”, ustvrdio je.

Kaže da mu je tih 40 dana bilo dovoljno da snimi situaciju. “Dug za električnu energiju trebalo je pretvoriti u obveznice. Kompleksan je to model, ali vrlo izvodljiv, no trebalo je za to par mjeseci, a vremena je bilo malo. Tako se mogao riješiti dug, a Aluminij dobiti 3 godine vremena da izgradi prerađivački kapacitet”, kaže, među ostalim Domljan.

Putovanja, reprezentacija, ugovori o djelu u vrijeme Gadžića

I premda je jasno da je Aluminij dotukla cijena struje, iz izvještaja Finansijske policije razaznaju se mnoge bitne stavke, pa bi se reklo da se na račun preminulog giganta nije baš štedjelo.

Tabela troškova službenih putovanja u doba Gadžića kao direktora

Primjerice, za vrijeme Gadžića, koji je nagrađen funkcijom u Razvojnoj banci troškovi putovanja se udvostručuju, odnosno utrostručuju. Tako je Aluminij u 2017. na putovanja dao 245.767 maraka, dok je recimo 2014. iznosio 48.696 maraka, a 2015. 79.782 marke. Na reprezentaciju je Gadžić 2017. potrošio 101.716 maraka, što je najviše u posmatranom periodu. Primjerice, 2015. je trošak reprezentacije iznosio 58.000 maraka.

I stavka – ugovori o djelu raste u mandatu Gadžića na 260.000 maraka, dok je dvije godine ranije iznosila 127. 577 maraka, što bi bilo dvostruko više. Zasebna priča su premije, koje je svaki direktor dizao i spuštao po vlastitu nahođenju/interesima.

Cjelokupan tekst možete pročitati na Hercegovina.info.