Obilježena je još jedna tužna obljetnica stradanja Hrvata Briševa. U masakru koji su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske, brutalno je pobijeno 67 Hrvata, što se smatra najvećim stradanjem tog naroda u jednom danu u proteklom ratu u BiH. Na obljetnici su počast žrtvama odali i Bošnjaci iz 200 kilometara udaljenog Odžaka, ali na razočarenje obitelji stradalih i mještana, ni ovog puta u Briševu nije bilo političkih predstavnika HDZ-a BiH. Kakvu poruku ignoriranjem Hrvata u bh. entitetu Republika Srpska šalje lider te stranke Dragan Čović?

- HDZ BiH se, kao i njegov sestrinski HDZ u Hrvatskoj, od državotvorne stranke pretvorio u ključni hrvatski nacionalni problem. Taj Dragan Čović, koji besramno demonstrira svoje osobno bogatstvo, isto tako javno demonstrira indiferentnost prema ključnim problemima hrvatskog naroda u BiH. Njegov neodlazak u Briševo je prvenstveno dokaz osobne neodgovornosti, nepoštivanja žrtava, ali i činjenice da taj čovjek ne prihvaća elementarna civilizacijska dostignuća. Pijetet prema žrtvama i osuda zločina su europski i civilizacijski standard. Ali, kao što znamo, Dragan Čović se javno obraća srbijanskom predsjedniku s "dragi Aleksandre". Time pokazuje svoje političko usmjerenje - a ono je balkansko blato, koje s europskim vrijednostima i vladavinom prava nema nikakve veze.

ČOVIĆ, VUČIĆ I DODIK U MOSTARU (Foto: Fena)

Kad smo već kod Čovića, ostat će zabilježeno kako je lider HDZ-a BiH jedini hrvatski političar koji je s negodovanjem dočekao odluku visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da nametne Zakon o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Čak su i matična stranka u Hrvatskoj te premijer i ministar vanjskih poslova Hrvatske pozdravili takvu Inzkovu odluku. Što mislite da se krije iza takvog Čovićevog poteza?

- Njegova bliskost s beogradskim ultranacionalistima, Vučićem i klikom je suspektna i protuprirodna. Jer, Inzkova odluka - ne samo da je ispravna, ona je i neophodna. Svi učimo iz povijesti i svi znamo što je za europsku povijest značila Muenchenska konferencija 1938. godine, kada su se radili kompromisi u pitanjima gdje kompromisa ne smije biti. Po pitanju Srebrenice i genocida ne može biti kompromisa - to je zločin i tragedija koju nitko razuman ne smije osporavati te svaki demokrat mora osuditi taj zločin. Oni koji takvu tragediju osporavaju, ne mogu se smatrati demokratski prihvatljivim društvenim činiteljem.

DODIK, ČOVIĆ I VUČIĆ U PRIJATELJSKOM RAZGOVORU (Screenshot)

Kako gledate na raspisivanje peticije koju je pokrenuo član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i prijetnje o otcjepljenju Republike Srpske od BiH nakon odluke Valentina Inzka?

- Ponašanje Dodika, ali i općenito srpske ratne huškaške politike su potpuno neprihvatljivi. Jer, Dodik stvara nemir u BiH, a identične nemire stvaraju i srpske stranke u Crnoj Gori. Znamo i što Republika Srbija izvodi na Kosovu. Treba jasno kazati da nesuočavanje Srbije sa svojim ratnim grijesima jeste uzročnik permanentnih sukoba u ovom dijelu Europe. Isto tako treba podsjetiti i da je devedesetih godina Republika Srbija vodila rat u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, na Kosovu i protiv NATO-a. Jer, nažalost, kako za žrtve njihove agresije, tako i za njih same, to nije dobro, jer nekažnjavanje te zločinačke politike sprečava istinsko pomirenje i izgradnju dobrosusjedskih odnosa. Nažalost, vladajuće strukture u Hrvatskoj pokazuju potpuno neprihvatljivu benevolentnost prema ultranacionalizmu i šovinizmu koji dolazi iz današnjeg ultranacionalističkog autoritarnog srbijanskog režima.

KAROLINA VIDOVIĆ-KRIŠTO (Foto: Arhiva)

Svjedoci smo stalnih prijetnji Vučićevog režima. Dok ministar unutarnjih poslova te zemlje Aleksandar Vulin otvoreno najavljuje "srpski svet", sve su češći i prijepori na relaciji Beograd - Zagreb zbog banalnih stvari, poput likova na kovanicama. Treba li Srbija s ovakvim režimom postati članica Europske unije i hoćete li u Hrvatskom saboru pokrenuti neku vrstu rasprave o toj temi?

- Nesporno je kako su pojedine izjave članova srbijanske Vlade u potpunosti neprihvatljive te su u suprotnosti s europskim vrijednostima i pravilima međunarodnog političkog komuniciranja. Država Hrvatska dopušta biti permanentno izložena uvredama srbijanskih dužnosnika. Umjesto da nastupi kao članica EU-a i NATO saveza te, u skladu sa međunarodnim presudama, zatraži od Republike Srbije ratnu odštetu, Plenković se ponaša kao da je funkcioner komunističke partije Hrvatske koja bespogovorno sluša Beograd. To je nedolično držanje predsjednika Vlade jedne suverene europske države i, nota bene, ta politika popuštanja nacionalizmu je u potpunoj protivštini sa političkim standardima današnje EU tako da Plenković, osim što šteti hrvatskoj državi i hrvatskom narodu, on vodi i antieuropsku politiku. Protiv te retrogradne i štetne politike aktivno ću se boriti u Hrvatskom saboru.

(Razgovarao: M. ILIČIĆ)