Dvije najavljene, nikad ostvarene Dodikove blokade, trećoj predviđanja ista

Godine 2007., 2020. i 2021. Iznova se ponavlja ista retorika Miorada Dodika. Prijetnje blokadom institucija BiH ponovno su na stolu. Ovoga puta je povod nametnuta odluka visokog predstavnika. Tajming je pomno odabran, taman uoči sutrašnje sjednice državnog palamenta, na kojoj se trebalo glasati u budžetu institucija BiH, koje su na privremenom financiranju skoro osam mjeseci, prenosi televizija N1.

Slučajno ili ne. Niko od članova Komisije za financije i budžet iz Republike Srpske nije se pojavio na sjednici. Mnogi su to povezali sa početkom blokade državnih institucija, nakon najava Milorada Dodika u povodu nametnute Inzkove odluke. Pogotovo jer Komisija zasjeda uoči sjednice Zastupničkog doma državnog Parlamenta, na čijem dnevnom redu se konačno našao budžet institucija BiH, koje su mjesecima unatrag na privremenom financiranju.

“Na Komisiji se traži prosta većina, i mi smo mogli donositi odluke. Međutim, indikativno je da se nije pojavio ovaj dio članova. Zaista mislim da niko ne zna šta će se sutra dešavati”, kazala je Mirjana Marinković Lepić iz Naše stranke.

Sutra glasanje o budžetu

“Njihovo nepojavljivanje, dovoljno govori o tome da ipak ulazimo u jednu fazu blokada rada. Do kada će to trajati, vidjet ćemo”, rekao je Jasmin Emrić iz Nezavisnog bloka.

Dok član Komisije iz SNSD-a Dragan Bogdanić, za N1 tvrdi kako nije posrijedi bojkot, već se na sjednici nije pojavio uz drugih razloga, šef PDP-a Branislav Borenović, bez rukavica.

“Postavlja se pitanje šta ćem mi sutra raditi u Parlamentu? Ima li smisla ići sutra u PS BiH i donositi budžet? Što? Ima on, neka nametne budžet. Zašto nije spriječio prodaju zgrade za 100 miliona maraka, zašto nije iskorijenio korupciju i kriminal?”, pitao je PDP-ov Branislav Borenović.

Glasanje o bužetu moglo biti biti prvo pokazivanje mišića zastupnika iz Republike Srpske. Da bi budžet u Zastupničkom domu dobio podršku, potrebna je prosta većina od 22 glasa, no zelenog svjetla nema bez entitetske većine, to jeste najmanje jedne trećine od svih zastupnika iz Republike Srpsske. U Domu naroda blokade su još izvjesnije, kao i u Predsjedništvu BiH.

Analitičari ne vjeruju u najave

No, analitčati ne vjeruju da će, osim sitnih blokada, stranke sa sjedištem u Banjaluci posegnuti za potpunim povlačenjem iz državnih institucija.

“Sasvim sam sigurna a neće značiti povlačenje svih osoba iz RS koji su zaposleni u državnim instititucija,a jer većina njih neće prihvatiti takvu eventualnu odluku, jer bi tako ugrozili svoju egzistenciju”, izjavila je Tanja Topić, analitičarka.

SDA-ov Adil Osmanović smatra da je Dodik najavom izlaska iz Oružanih snaga, ili zabrane djelovanja pravosudnih ržavnih organa na teritoriji Republike Srpske, započeo borbu “sam protiv svih”.

“PS BiH pripada svim njenim građanima. Biraju se poslanici iz oba entteta, presjedništvo BiH također, Vijeće ministara. To su sve naše institucije. Neozbiljno je, neodgovorno i rizično na bilo koji način opraviti opstrukcije tih institucija”, rekao je Osmanović.

Učestale prijetnje blokadama

Dodikova prijetnja blokaama smo je posljednja u nizu neostvarenih. Iz novijeg vremena, Ustavni sud stavio van snage dijelove blokada institucija najavljen u februaru prošle godine, kada je Ustavni sud BiH stavio van snage dijelove entitetskog Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

“Predsjedništvo, Predstavnički dom, Dom naroda, komisije, Savjet ministara, će funkcnionisati i raditi. Svi srpski predstavnici će dolaziti, ali odluka neće biti”, izjavio je Dodik 20.2.2020.

Dinamiku ovih prijetnji poremetila je pandemija koronavirusa. A uoči globalne ekonomske krize, 2007. govorilo se o povlačenju srpskih predstavnika iz državnih institucija, zbog najave sankcije u vezi sa odbijanjem ukidanja entitetske policije.

Zatim se nekoliko godina kasnije prijetilo referendumom protiv Suda i Tužiteljstva BiH, od kojeg se odustalo uspostavom propalog strukuralnog dijaloga o pravosuđu.