Ovo je prvi put još od 2000. godine da je ova institucija registrovala pad očekivanog prosječnog trajanja radnog vijeka.

– Na broj godina za koje ljudi mogu očekivati ​​da će biti radno sposobni ​​(zaposleni ili nezaposleni) tokom svog života, utjecala je i korona-kriza. Između ostalih, ljudi koji bi bili dostupni za rad i koji bi tražili zaposlenje, možda su odustali od potrage zbog niskih očekivanih prinosa i, prema tome, bili izvan radne snage, smanjujući očekivano trajanje radnog vijeka – piše u izvještaju Eurostata.

Kako se dodaje, kada je riječ o rodnoj razlici, ona se polako, ali stabilno smanjivala na nivou EU između 2000. i 2020. godine sa 7,1 godine u 2000. godini na 4,8 godine u 2020. godini. Očekivani radni vijek žena povećao se za 4,5 godina, a za muškarce je porastao za samo 2,2 godine u istom periodu, prenosi Bankar.me.

U istraživanju se napominje da su među državama članicama EU najduže očekivano trajanje radnog vijeka u 2020. godini imale Švedska (42 godine), Holandija (41 godinu) i Danska (40 godina).

Statistika pokazuje da su to bile jedine tri države članice EU u kojima je očekivano trajanje radnog vijeka bilo 40 godina ili više. Potom slijede Estonija (39,2 godine), Njemačka (39,1 godinu) i Finska (38,8 godina).

S druge strane, najkraće očekivano trajanje radnog vijeka Eurostat je zabilježio u Italiji (31,2 godine), a zatim u Grčkoj i Hrvatskoj (obje sa 32,8 godina), Belgiji (33,4 godine) i Bugarskoj (33,5 godina).