Bosna i Hercegovina bi na narednim Općim izborima 2022. godine mogla dobiti široku političku platformu na nivou cijele države, a koju bi činile opozicone stranke iz RS-a (SDS, PDP i DNS) i popularno nazvana "Trojka" (Narod i pravda, SDP i Naša stranka) iz FBiH, objavio je sarajevski portal "Klix" u drugoj polovini aprila ove godine.

Istu noć reagovala je sarajevska televizija "Face" i u studiju okupila lidere "Trojke" - Elmedina Konakovića, Predraga Kojovića i Nermina Nikšića.

U emisiji od skoro sat vremena ushićeno se govorilo o "mogućnosti pravljenja širokog bloka" za izbore naredne godine, o neslaganju po pitanju priznavanja genocida i slaganju po pitanju "korupcije, obrazovanja, boljeg života, ostanka mladih u ovoj zemlji". U toj idiličnoj kafansko-studijskoj atmosferi, trojica stranačkih lidera upisivali su pluseve i minuse pored imena političkih aktera u Bosni i Hercegovini kao da igraju kladionicu. Naravno, pluseve su "pobrali" predstavnici opozicije u RS-u, a minuse "nacionalisti na vlasti“.

"Otvaraju se vrata za mogućnost pravljenja širokog bloka, platforme za izbore! Naša želja je da pružimo novu nadu, da vratimo šansu, da svako bude ponosan pripadnik svog naroda. Malo više Bosanac i Hercegovac! Da gradimo BiH!", poručio je tu večer lider SDP-a Nermin Nikšić.

A onda je došao prvi pravi test ove opozicione akcije i zamišljenog koncepta. Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je nametnuo dopunu Krivičnog zakona BiH po kojem se kaznom zatvora sankcioniše negiranje genocida i ratnih zločina utvrđenih presudama međunarodnih i domaćih sudova. Bio je to jak alarm za sve srpske stranke u RS-u da zbiju redove i odbiju dalje djelovanje unutar institucija BiH i donošenje odluka važnih za normalno funkcionisanje države. Pri tome, sve razlike su istovremeno pale u vodu. Niko više iz opozicije nije pomenuo "korupciju, obrazovanje, bolji život, ostanak mladih u ovoj zemlji".

Čak se razmišljalo i preventivno. Da bi se izbjeglo ponavljanje sramotnih sjednica NSRS, dogovoreno je da naredna bude zatvorena za javnost. A to nije tako banalna stvar kao što na prvu izgleda. Ništa bolje i preciznije nije seciralo osionost, nedostatak političke mudrosti i elementarne pristojnosti vladajućih struktura u RS-u od sjednica Narodne skupštine RS-a na kojima se raspravljalo o "pitanjima bitnim za srpski narod".

Naravno, nije to ništa novo, niti nepoznato. Ovakva reakcija iz RS-a je sasvim očekivana i bila je lako predvidljiva. Bila je čak toliko "dodikovska" da je raspršila i iluzije unutar SDP-a. Nikšić je, tri mjeseca nakon najave spektakularnog objedinjavanja opozicije iz oba entiteta, komentarišući reakcije iz Banja Luke sada zvučio kao da daje izjavu iz centrale SDA sa pozicije njenog predsjednika.

"Nažalost ponovno se pokazalo kad pozove “glavni baja' u RS svi tzv. opozicioni lideri odlučno pokazuju da su tu da prime nalog šta će i kako raditi. Smiješno izgleda obrazloženje kako je sastanak bio jako otvoren i da je rezultirao konkretnim zaključcima. Naravno da će i Dodik pristati na takvo obrazloženje pošto je očito da je još jednom demonstrirao silu i pokazao ko je stvarni gospodar u RS", izjavio je Nikšić.

I nije slučajno Nikšić kritiku usmjerio direktno prema "opozicionim liderima", a ne prema Dodiku i njegovom SNSD-u. Iz ove reakcije lidera SDP-a očigledno je da je polagao iskrene nade u Šarovića i Borenovića, i vjerovao u mogućnost zajedničkog nastupa.

No, izgleda da je nada kratko trajala, a okončala je se na prilično grub način – baš na onom pitanju koje su htjeli zaobići, za koje su priznali da nemaju zajednički stav. A to je u BiH pitanje svih pitanja – genocid u Srebrenici.

(S. B.)