Visoki upravni sud Republike Hrvatske ustvrdio je da najveći domaći diskograf "Croatia Records" nije pravilno privatizirao nekadašnji "Jugoton", otuđivši veoma vrijednu diskografsku imovinu. Riječ je o takozvanim fonogramima, originalnim prvim snimcima izvođača kao što su "Azra", "Bijelo dugme" ili "Novi fosili", na kojima je "Croatia Records godinama zarađivao milione.

Sud je, kako piše "Telegram", pravosnažnom presudom utvrdio da vrijednost tih snimaka, na temelju kojih se rade novi snimci i kompilacije, nikada nije procijenjena niti je za nju "Croatia Records" išta platio. Radi se o pravosnažnom kraju jedne od najnotornijih privatizacijskih trakavica u Hrvatskoj. U pretvorbi sredinom devedesetih godina plaćene su nekretnine i druga imovina nekadašnjeg "Jugotona", ali vrijedna diskografska materija preuzeta je, prema odluci Visokog upravnog suda, u nepravilnom procesu.

28 godina koristili i zarađivali na snimcima koji legalno nisu bili njihovi

Nakon raspada Jugoslavije, kao sljednica "Jugotona", hiljade master-snimaka, među kojima i one najpoznatijih izvođača, naslijedilo je "Hrvatsko izdanje zvuka i slike", koje je kasnije preimenovano u "Croatia Records". Udjeli te firme, prema Zakonu o pretvorbi, devedesetih su privatizirani. Ukratko, "Croatia Records" je 28 godina koristio i zarađivao na snimcima koji nisu legalno bili njegovi.

"Rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju od 5. listopada 1993. godine", stoji u presudi Visokog upravnog suda, "utvrđeno je da će se dio fonoteke, za koji nadležna tijela utvrde da se ne smatra dijelom nacionalnog blaga Republike Hrvatske, naknadno procijeniti, a dionice u protuvrijednosti vratiti Fondu za privatizaciju, što, međutim, nije provedeno", piše Index.hr.

Predstavnici "Croatia Recordsa" s time se ne slažu i tvrde da fonograma nije moglo ni biti na popisu privatizirane imovine, jer je pojam fonograma u Zakon o autorskom pravu uveden 2003. godine. Te 2003. provedena je i revizija u "Croatia Recordsu". I dok u toj diskografskoj kući tvrde kako je revizija rekla da je s privatizacijom bilo sve uredu, u Hrvatskoj glazbenoj uniji (HGU) iz nalaza revizije iščitali su kako u postupku pretvorbe "Jugotona" ipak nije procijenjena vrijednost snimaka, odnosno mastera iz "Jugotonove" arhive. Uslijedile su godine tokom kojih je ovaj problem bio pod tepihom, a snimci su se uredno koristili.

Je li Štulić bio u pravu?

Nekadašnji frontman "Azre" Branimir Johnny Štulić u svojim rijetkim javnim istupima tvrdio je da ga je "Croatia Records" oštetio. Štulićeve tužbe protiv "Croatia Recordsa" uglavnom se tiču autorskih prava za njegove albume, no za pretpostaviti je kako je u istupima mislio i na problematičnu privatizaciju u kojoj nisu plaćeni "Jugotonovi" fonogrami.

"Sudovi u Srbiji su bar prihvatili žalbe mojih odvjetnika, dok u Hrvatskoj nisu čak željeli ni započeti postupak. Ja sam zaista jedinstven slučaj vjerojatno u svijetu, da mi se za sve moje glazbene i literarne radove nisu plaćali zasluženi honorari", izjavio je Štulić prije nekoliko godina o svojim tužbama.

"Mnogi misle da meni nije stalo do novca, ali ja ne razmišljam tako. Normalno je da dobijem novac koji sam pošteno zaradio. Nitko mi ne može uzeti dušu. Blues pjevačica Billie Holiday je umrla u bijedi, a ja kažem - nije sirota Billie, već skladatelj i pisac Johnny, ne želim tako skončati", kazao je. Sve Štulićeve tvrdnje čelnici najveće hrvatske diskografske kuće su demantirali. Pravdali su se ugovorima koje su s "Azrom" imali još 1980-ih.

Milionski iznosi se koristili za finansiranje privatne firme

Kako piše "Telegram", milionski iznosi od eksploatacije fonoteke završe u državnom budžetu ili u nekom fondu Ministarstva kulture, a ovaj se novac koristio za finansiranje privatnog poduzeća. Ministarstvo kulture je tek godinama kasnije poslalo CERP-u dopis u kojem potvrđuje da fonogrami doista nisu procijenjeni tokom privatizacije. Nakon toga, CERP 21. oktobra 2016. donosi i formalno rješenje u kojem to i potvrđuje.

Međutim, "Croatia Records" protiv tog rješenja podnosi tužbu Upravnom sudu u Zagrebu. Pokušavaju uvjeriti sud da su fonogrami ipak procijenjeni, no na kraju se ispostavlja da nisu u pitanju master-snimci nego potrošne magnetofonske trake. Upozoravaju zatim da bi izdvajanje fonograma iz njihove imovine i vraćanje CERP-u sada utjecalo na njihov "tehnološki proces". Ponavljaju da u vrijeme privatizacije nije bilo zakonske definicije fonograma.

Međutim, i Upravni sud u Zagrebu 2019., kao i sada, nakon žalbenog postupka, Visoki upravni sud RH, odbija tužbu "Croatia Recordsa". Pravosnažno je tako utvrđeno da vrijedne fonograme "Croatia Records" svih ovih godina nije smio koristiti, jer nisu bili njegovi.