Cijena barela Brenta na londonskoj berzi potonula je protekle sedmice 8 posto, na 65,18 dolara, najnižu razinu od aprila. Na američkom tržištu barel WTI nafte pojeftinio je 9 posto, na 62,32 dolara, najnižu razinu od prošlog ljeta.

Cijene nafte u petak su zabilježile neprekidni pad sedmi trgovinski dan zaredom budući da se sve više država u svijetu suočava s rastućim brojkama zaraženih Covidom-19, zbog čega ograničavaju putovanja u nastojanju da suzbiju širenje pandemije.

Kina je uvela strože metode dezinfekcije u svojim lukama, uzrokujući zagušenje protoka roba, te je, kao i i SAD, uvela ograničenja broja putnika na zrakoplovnim letovima. Brojne druge zemlje, među kojima i Australija, ograničile su putovanja građana. Zbog toga je potražnja za avionskim gorivom oslabila, nakon što je cijelog ljeta rasla.

“S takvom vrstom neizvjesnosti, teško je naći uporište cijenama nafte. Vlasti oštro djeluju kako bi minimalizirale izbijanje zaraze, a to izravno prijeti potražnji za naftom”, ističe John Kilduff, partner au Again Capital LLP.

Nadalje, tečaj dolara porastao je protekle sedimce prema košarici šest najvažnijih svjetskih valuta na najvišu razinu u devet mjeseci, jer Fed razmatra smanjenje monetarnih poticaja. Cijene nafte, pak, u obrnutoj su korelaciji s tečajem dolara, pa kad američka valuta poskupljuje, inozemnim kupcima je nafta skuplja.

I dok delta varijanta koronavirusa pritišće potražnju, ponuda nafte i dalje raste. Američka proizvodnja porasla je prošle sedmice na 11,4 miliona barela dnevno, a raste i broj novih bušotinskih postrojenja već treću sedmicu zaredom, podaci su kompanije Baker Hughes. I OPEC povećava svoju ponudu. Stoga padaju cijene terminskih ugovora, odnosno ugovora o isporuci nafte u idućim mjesecima, što sugerira da trgovci očekuju dobru ponudu na naftnim tržištima u idućim mjesecima.