Ambasade Rusije u Bosni i Hercegovini ponovo se oglasila o imenovanju Christiana Schmidta, navodeći da on "nije legitiman kao visoki predstavnik". Isti stav nedavno je zauzela i Kina.

"Prije svega, željeli bismo naglasiti principijelni stav Narodne Republike Kine, zasnovan na međunarodnom pravu, čija je potporna struktura Organizacija ujedinjenih nacija. U kritici našeg koraka vidimo da mnogim nedostaje razumijevanja specifičnosti aktivnosti Upravnog odbora, uključujući postupak imenovanja visokog predstavnika", navodi se u reakciji Ambasade Rusije.

Kako navode, čitav niz dokumenata - Opći okvirni sporazum za mir u BiH, rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, dokumenti Vijeća za provedbu mira i njegovog Upravnog odbora i, na kraju krajeva, ustaljena praksa, predviđa sljedeću proceduru za izbor visokog predstavnika.

"Upravni odbor (ranije na nivou ministara vanjskih poslova, zatim na nivou političkih direktora, sada smatraju da je dovoljan nivo ambasadora u Sarajevu) vršio je - isključivo putem konsenzusa - izbor kandidata za visokog predstavnika, koji je zatim bio potvrđen rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Upravo na toj proceduri su uvijek, to naglašavamo - uvijek - insistirali naši zapadni partneri. I jasno je zašto. Svaki put su morali dobiti odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a kako bi visoki predstavnik mogao koristiti cijeli arsenal svojih ovlaštenja", stoji u reakciji.

Što se tiče konsenzusa, podsjećaju da je ova procedura bila ispoštovana čak i prema Paddy Ashdownu, sa čijom se kandidaturom Moskva u početku nije slagala. No, kao rezultat mukotrpnog diplomatskog rada, bio je postignut sporazum.

 "Pritom, retrospektivno, Paddy Ashdown, blago rečeno, za nas nije bio idealan. Što se tiče odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, upravo naše zapadni kolege su se ‘probudile’ kada su vidjeli da Christian Schwarz-Schilling nema odgovarajuću rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a. Onda je bio smišljen oblik razmjene pisama između generalnog sekretara UN-a i predsjednika Vijeća sigurnosti UN-a kao ‘placebo’ kako bi barem na taj način osigurali njegovu legitimnost. Sada je ovaj presedan izvrnut i iskorišten kao navodni dokaz da nema potrebe za rezolucijom za Christiana Schmidta", navode iz Ambasade Rusije.

Dodaju da razumiju ovu "specijalnu operaciju".

"Svaki put dosljedno ističemo da su se visoki predstavnik i njegova kancelarija odvojili od Dejtonske agende, da se Dejtonski instrumentarij koristi kao ‘paravan’ za provedbu sebične geopolitičke agende koja ne odražava težnje čitavog bosanskohercegovačkog društva. Zato se OHR pretvorio u ‘robota’ koji je odavno izgubio dejtonsku ulogu strpljivog posrednika u procesu stabilizacije. Optuženi smo da pokušavamo destabilizirati situaciju u BiH. Ali upravo najnoviji primjer svojevoljne izmjene u krivičnom zakonodavstvu jasno pokazuje ko destabilizira situaciju, pritom ne samo u BiH, već i daleko izvan njenih granica. Zapravo, destabilizacijom se bavi taj ko grubo krši međunarodno pravo i Dejtonski sporazum - direktno ili posredno", navodi se u saopćenju.

Na kraju navode da nisu protiv Christiana Schmidta.

"Cijenimo njegovu političku težinu, uzimamo u obzir znanje i iskustvo poslovanja ‘na balkanskom smjeru’. Ali prema Christianu Schmidtu nije ispoštovan princip konsenzusa pri predlaganju njegove kandidature, niti je dobijeno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a. Stoga je za nas nelegitiman kao visoki predstavnik", zaključuje se.

Podsjetimo, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) imenovao je Schmidta 27. maja za novog visokog predstavnika, a na dužnost je stupio 1. augusta. Jedinstven stav međunarodne zajednice, izuzev Rusije i Kine, jeste da za njegovo imenovanje nije potrebno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a.