Biseru Turković, ministricu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, govorila je za Oslobođenje o stav naše zemlje o Otvorenom Balkanu. Ovoj regionalnoj inicijativi Crna Gora, BiH i Kosovo se nisu pridružile. Ministrica je rekla da Evropska unija podržava Berlinski proces, kao i uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta, te da svaku regionalnu inicijativu smatra pozitivnom.

KAKAV JE STAV BIH PO PITANJU OTVORENOG BALKANA, S OBZIROM NA TO DA POMENUTA INICIJATIVA OČITO IMA PODRŠKU EVROPSKE UNIJE. DOKLE BIH MISLI STAGNIRATI U SVEMU OVOME?

- Evropska unija podržava Berlinski proces i uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM). Smatramo pozitivnom svaku regionalnu inicijativu, uz uslov da ne dolazi u koliziju sa implementacijom Zajedničkog regionalnog tržišta i infrastrukturom predviđenom Ekonomskim i investicijskim planom, te ne duplira procese predviđene istim.

EFIKASNIJI PROCESI

Podsjetit ću vas da se potpisivanjem dokumenata na Samitu Berlinskog procesa u Sofiji, naš region obavezao prihvatiti standarde tržišta EU. To konkretno znači velike mogućnosti za domaće kompanije kojima se otvara tržište zemalja u kojima živi 18 miliona stanovnika, a koje će biti organizovano prema principima četiri slobode EU – sloboda pružanja usluga i sloboda kretanja kapitala, osoba i robe. Također, planirano je da se postepeno ide ka uzajamnom priznavanju akademskih diploma i stručnih kvalifikacija, kako bi građani imali pristup tržištima rada zemalja Zapadnog Balkana. Sama činjenica da će tržište Zapadnog Balkana biti uređeno kao u EU, znači da će region i naša zemlja biti mnogo spremniji za nastup na EU tržištu. Zajedničko regionalno tržište podrazumijeva i digitalizaciju regiona, čime bismo se trebali približiti standardima EU. Zelena agenda podrazumijeva energetsku transformaciju. Prelazak na obnovljive izvore energije očekuje svaku zemlju, a u budućnosti otvara mogućnost za nova radna mjesta. Zajedničko regionalno tržište u okviru Berlinskog procesa praktično je objedinilo obim svih modaliteta tržišnog povezivanja na Zapadnom Balkanu. Procesi regionalne saradnje trebaju biti efikasni i moraju nas voditi bliže EU i biti pod njenim okriljem.

KAKO KOMENTARIŠTE ODNOS BIH SA SRBIJOM I HRVATSKOM S OBZIROM NA ZATEGNUTI ODNOS U REGIONU? JESU LI TI ODNOSI SVE MANJE DOBROSUSJEDSKI?

- Bosna i Hercegovina je spremna graditi dobrosusjedske odnose i sa Hrvatskom i sa Srbijom, ali na bazi apsolutnog međusobnog uvažavanja i poštovanja. To smo pokazali nebrojeno puta, ali saradnja je dvosmjerna ulica. Naravno, različit je nivo i sadržaj odnosa sa svakom od tih zemalja pojedinačno. Nisam zadovoljna napretkom koji je u tom pogledu postignut posljednjih više od 25 godina. BiH je, i u periodu nakon agresije, prečesto bila ni kriva ni dužna žrtva različitih politizacija, populizama i hegemonizama koji dolaze iz susjedstva. Mi smo spremni rješavati sva otvorena pitanja, raditi na ekonomskoj saradnji, evropskim integracijama i svemu što je važno za cijeli region, ali neprihvatljivo je da se BiH i njeni interesi omalovažavaju i pocjenjuju. Smatram da je interes svih da se pitanja procesuiranja ratnih zločina, priznavanja međunarodnih sudskih presuda apsolviraju na evropski, pravni i zakoniti način, a to znači da se osumnjičeni procesuiraju i da se presude priznaju, a također i negatori, u skladu sa zakonom. Mi želimo da Srbija prepozna i prizna ono što se desilo u prošlosti, da prizna genocid, međunarodne presude, da osudi i prekine takvu politiku, te da se okrene evropskim vrijednostima i demokratskom razvoju. Ali, ako vi slavite osuđene za ratne zločine, odlikujete i štitite ih, odbijate ih procesuirati ili izručiti, ignorirate državne institucije BiH i njihove nadležnosti, onda teško možete očekivati da vam se sve vjeruje na riječ. Bojim se da Vučić u ovom trenutku ne cijeni dovoljno naš iskren odnos i pomoć koju mu pružamo, tražeći da i Srbija započne katarzu ka evropskim vrijednostima. Ta njihova politika dobrog i lošeg policajca, u kojoj Vučić drži konstantne pridike o poštovanju i uvažavanju, ali onda povezuje Kosovo i Republiku Srpsku, pa onda podržava suverenitet BiH, dok odlikuje Dodika koji blokira državne institucije, blokira gašenje požara, donošenje ključnih državnih odluka, nije neka politička inovacija i očito je providna. Njome oni nanose štetu ne samo BiH i Srbiji nego cijeloj regiji koja ostaje zarobljena u neostvarenim hegemonijama koje su kulminirale u najgorem genocidu na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata.

PRIJE MJESEC STE IMALI SUSRET S KOMANDANTOM NATO-ŠTABA U SARAJEVU, BRIGADNIM GENERALOM ERICOM FOLKESTADOM, GDJE JE BILO GOVORA O SARADNJI BIH I NATO-A. KOMISIJA ZA SARADNJU SA NATO-OM, KOJA JE OSNOVANA U FEBRUARU, USVOJILA JE PROGRAM REFORMI DOSTAVLJEN VIJEĆU MINISTARA NA RAZMATRANJE I USVAJANJE. NA KOJI NAČIN ĆE SE UBRZATI AKTIVNOSTI NA ISPUNJAVANJU PREUZETIH OBAVEZA KOJE SE NALAZE PRED BIH?

- Deblokada rada Komisije za saradnju sa NATO-om bila je izuzetno važan korak, ali moramo nastaviti u tom smjeru. Program reformi predsjedavajući Tegeltija još nije stavio na dnevni red Vijeća ministara BiH uprkos našem insistiranju i ponovljenim zahtjevima. Napredak u reformama je nešto od čega će koristi imati svi u BiH, neovisno od toga kakav stav o konačnoj integraciji u NATO-u imali u ovom trenutku. Imajući u vidu trenutnu političku situaciju u kojoj ključne političke stranke u državnoj vlasti SNSD i HDZ vode iracionalnu politiku i blokiraju gotovo svaki napredak, teško je govoriti o bilo kakvoj brzini. Od vitalne važnosti je da prestanu neodgovorne i opasne blokade, a vjerujem da će na koncu staviti interes građana na prvo mjesto. Ljudi u BiH, bez obzira na to gdje živjeli, u Grudama, Trebinju ili Tuzli, neće moći dostići evropski standard života, prosperitet i napredak, dok država ne krene snažno ka članstvu u EU.

NAJVEĆA SVJETSKA IZLOŽBA EXPO DUBAI 1. OKTOBRA 2021. JE ŠANSA ZA BH. PRIVREDU, PRIVLAČENJE INVESTITORA, ALI I RAZVOJ TURIZMA. MILION I 500 HILJADA DOLARA DODIJELJENO JE BIH ZA INFRASTRUKTURNE PROJEKTE UČEŠĆA NA POMENUTOJ IZLOŽBI. JE LI JOŠ UPITNO DA SE BH. PRIVREDNICI PREDSTAVE NA SAJMU I DA LI ĆEMO PLAĆATI PENALE UKOLIKO SE NE POJAVIMO U DUBAIJU?

- Nedavno sam javno reagirala upozoravajući da je samo malo vremena ostalo do roka koji je organizator EXPO 2020. ponudio BiH kako bi osigurao maksimalno povoljne uvjete za učešće naše zemlje na ovoj velikoj manifestaciji.

DUBAI NIJE TROŠAK

Podsjećam da je Vijeće ministara BiH još 2019. godine prihvatilo učešće, te je neophodno poduzeti hitne mjere i korake kako bi BiH ne samo iskoristila šansu nego i ispunila preuzetu obavezu da participira na ovom događaju. U više navrata sam na sjednicama Vijeća proteklih mjeseci predlagala rješenja i opcije kako bismo prevazišli različita mišljenja Ministarstava vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, te Ministarstva finansija u vezi sa prijedlogom troškovnika. Jedni su predlagali nerealne rashode, dok je drugima očito bio problem bilo kakva investicija. Bojim se da se radi o još jednom pokušaju da se nečinjenjem i blokadama pokuša naštetiti državi. Ako je već tako, onda javnost i građani moraju znati ko je odgovoran za eventualne štete koje nastupe.