HOĆEMO LI ŽALITI ZA INZKOM: BiH očekuju vremena novih talasanja, SCHMIDT NE ŠALJE DOBRE PRVE SIGNALE, moguća su dva scenarija u kojima su i Dodik i Čović…

Ako izjave visokog predstavnika u BiH pokazuju stavove zapadnih centara moći, slijedi još veći odliv stanovništva

  • Politika

  • 07. Sep. 2021  07. Sep. 2021

  • 9

Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, na Simpoziju o euroatlantskoj perspektivi naše zemlje održanom u Njemačkoj, poručio je da su Hrvati nedovoljno zastupljeni u centralnim institucijama BiH i da je potrebno promijeniti Izborni zakon. Posebno se osvrnuo na Željka Komšića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, člana iz reda hrvatskoga naroda, naglasivši da su Komšića više birali Bošnjaci, nego Hrvati, te da je emigracijom najviše pogođeno hrvatsko stanovništvo. Pojedini mediji su javili da je Schmidt, na osnovu poruka koje su mu prenijeli određeni krugovi, parafrazirao kako “Sarajevo nije što je nekad bilo”, te da je “dominantno bošnjački grad”.

ŽAL ZA INZKOM

Akademik Slavo Kukić, analizirajući Schmidtove izjave, za Oslobođenje ističe da se već ranije, posebno zbog izjava sa Bleda, dalo naslutiti da bi Schmidt mogao biti “ne faktor integracije, nego dezintegracije bh. države i društva”.

- Izjave daju naslutiti da mu se na Bledu ništa nije omaklo i da je definitivno i sam u raljama bh. etnopolitika, jer iz čega drugoga izvlači zaključak o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama? Fakti su potpuno suprotni, a u prilog tome govore statistike, poručuje prof. dr. Kukić.

Siguran je da BiH očekuju vremena novih talasanja, pri čemu ne isključuje ni scenarije o kojima Dodik govori.

- Ako je to orijentacija Schmidta, mi bismo mogli žaliti za Inzkom i u tom slučaju mu trebamo okrenuti leđa. Ukoliko je, međutim, to signal kakvu politiku ovdje će imati zapadni centri moći, tako mi svega, crno nam se piše, poručuje akademik, te dodaje da će takvo stanje biti dodatni motiv “da i masa onih koji do sada to nisu učinili, spakiraju kofere i iz ovog pakla pobjegnu glavom bez obzira”.

Ističe da istim intenzitetom odlaze svi građani iz BiH, bez obzira na etničko porijeklo.

- Odlaze zbog činjenice da ne vide ovdje budućnost, zbog politika koje su obilježile posljednjih 30 godina. Istina je da odlaze i Hrvati, ne intenzivnije nego drugi, ali istina je da podjednako intenzivno kako iz Bosne, odlaze i Hrvati iz zapadne Hercegovine, gdje su na vlasti ljudi iz HDZ-a koji navodno brane hrvatske nacionalne interese. Oni nemaju razloga da idu zbog onoga o čemu zbori Schmidt, nego zbog toga što kod rođene kuće ne mogu osigurati pretpostavke za normalan život. Ako se ovakva politika nastavi, bit će sve manje mlada svijeta, a ova zemlja će postajati sve više zemlja staraca koji u njoj žele da umru, poručuje prof. dr. Kukić.

Komentarišući kako se Schmidt, barem ne javno, nije doticao teme Milorada Dodika i blokade institucija BiH, prof. dr. Kukić naglašava da su moguća dva scenarija, a prvi je želja za ignorisanjem Dodika u javnom prostoru.

- Može biti i drugi razlog, hipotetički, da se nespominjanjem Dodika, a stavljanjem u prvi plan Čovićeve priče, zapravo hoće približiti Dodiku. Može biti i jedno i drugo. Nažalost, šta god da jeste, govori o tome da Schmidt ne šalje dobre prve signale, ističe prof. dr. Kukić, te dodaje da se od Schmidta očekivalo da pošalje poruku etnonacionalističkim razbijačima da neće bježati od bonskih ovlasti kako bi ih zaustavio i BiH vratio na trag reformskih procesa.

Objašnjava da veliki broj analitičara smatra da bi Schmidt težište djelovanja morao pomjeriti prema kriminalu i korupciji.

- Ako bi zaista u tome bio dosljedan, onda bi se svi etnolideri pokazali ne kao zaštitnici nacionalnih interesa, nego kao kriminalci koji priču o nacionalnim interesima koriste kao paravan kojim se onemogućava funkcioniranje pravne države uz očuvanje statusa quo unutar BiH, koji jedino njima omogućuje pravnu sigurnost i spašava ih da ne završe tamo gdje kriminalci završavaju, poručuje prof. dr. Kukić, te dodaje da se mora djelovati i na procesu ravnopravnosti.

Naglašava da se moraju zaustaviti negativne tendencije koje su na površini zahvaljujući svakodnevnim izjavama “usrećitelja bh. naroda” i kojima se šalje poruka koja je cilj Dodika, Čovića, pa i Izetbegovića, da je ova zemlja, kao evropsko društvo, nemoguća i da treba tražiti rješenje koje će zadovoljiti sve.

Zaključuje da “ni BiH nije što je nekad bila, ni Banja Luka, ni Zenica, jer je rat doveo do etničkoga preseljavanja stanovništva, prisilom nacionalističkih koncepata”.

- U Sarajevu je svojedobno živjelo 40 tisuća Hrvata, 130 tisuća Srba, danas ih nema, ali to naravno nije argument na kojem se trebaju temeljiti sve ocjene, posebice od čovjeka koji obavlja najistaknutiju funkciju u BiH u ime centara svjetske moći, poručuje prof. dr. Kukić.

Komšić za Oslobođenje naglašava da je Schmidtova izjava o Sarajevu nejasna.

- Sarajevo je od osnivanja imalo većinsko bošnjačko ili muslimansko stanovništvo, pa ne vidim zašto bi to samo po sebi ili bilo kojem civiliziranom čovjeku moglo biti sporno, da ne kažem problem. Sarajevo je istovremeno kroz stoljeća multietnički i kosmopolitski grad. Upravo zbog te činjenice, Sarajevo je ubijano i razarano. U Drugom svjetskom ratu od nacista, a u posljednjem od Vojske RS-a. Ali je i branjeno i odbranjeno uz velike žrtve njegovih građana i ne samo Bošnjaka nego svih onih koji BiH nose na srcu, poručuje Komšić.

Naglašava da Schmidt, kao vrhovni tumač Dejtonskog sporazuma i po bonskim ovlaštenjima, ima mogućnost da mijenja naše zakonodavstvo.

- Pozivam ga da u tome smislu nametne izmjene Ustava i Izbornog zakona, na način kako on misli da to treba i da onda snosi odgovornost za posljedice takvog antievropskog poteza, zaključuje Komšić.

Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde, naglašava da nije siguran da li su Schmidtove izjave autentične.

- Ako jesu, onda dio tih izjava zvuči zabrinjavajuće, a dio izjava je nešto sa čim se slažem. Govorio sam o tome da hrvatskog člana Predsjedništva nije uredu da biraju Bošnjaci i to paralelno sa činjenicom da je još brutalnije da ljudi koji ne pripadaju etničkim skupinama nemaju pravo biti birani za člana Predsjedništva u građanskom kontekstu BiH, kojem svi težimo, ističe Konaković.

Dodaje da, ukoliko nije bilo govora o blokadama, to baca sumnju na neke Schmidtove postupke, jer je trenutno prvi problem BiH upravo Milorad Dodik, njegova rušilačka politika i koncept u kojem blokira institucije.

- Ponekad govorim više o nama koji smo se doveli u situaciju da ovisimo o stavovima Dodika ili visokog predstavnika, zato što je naša probosanska strana raznesena korupcijama i ličnim interesima i, nažalost, danas moramo govoriti o ovome šta ova dvojica govore i rade, naglašava Konaković i dodaje da generalno imamo demografski problem i da svake godine nestane cijeli veliki grad.

TUĐMAN JE ZNAO

- Ne znam procente, ali odgovorno tvrdim da odlaze svi ljudi, bez obzira na to da li pripadaju nekoj od etničkih skupina ili se osjećaju drugačije, to nije problem samo hrvatskog naroda. Ono što jeste problem je pitanje cenzusa, konstitutivnosti jednog naroda, a Hrvati su najbliži da eventualno dožive taj problem, da ih procentualno nema dovoljno da u BiH budu konstitutivni. Da ne žurimo sa zaključcima, ne znam da li je ovo bilo Schmidtovo prioritiziranje problema ili se samo bavio nekim određenim temama, ali očekujemo da se bavi svim problemima u BiH, zaključuje Konaković.

Damir Arnaut, državni poslanik iz Naše stranke, naglašava da Dayton nije uspostavio pravo konstitutivnih naroda da biraju “svog” člana Predsjedništva BiH.

- Propisao je tek da šefa države čine jedan Srbin koji se bira u RS-u, te po jedan Bošnjak i Hrvat koji se biraju u FBiH. Ovo nije novo niti epohalno otkriće, Dejtonski ustav je, sa 5.454 riječi, sedmi najkraći na svijetu. Cijela hrvatska delegacija u Daytonu, sa Franjom Tuđmanom na čelu, znala je i prije 26 godina da su Bošnjaci brojčano nadmoćni u FBiH i da mogu izabrati oba člana. No, Tuđman se u Daytonu bavio gotovo isključivo istočnom Slavonijom, poručuje Arnaut, piše Oslobođenje.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 9

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...