Ekspertni tim iz BiH za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora obišao je danas bivši vojni objekat Čerkezovac u Hrvatskoj, gdje će biti smješteno skladište nuklearnog otpada iz nuklearne elektrane Krško.

Članovi Ekspertnog tima upoznali su se sa terenom i aktivnostima koje Republika Hrvatska trenutno poduzima.

"Dio istraživanja je urađen, a do sada smo uradili ispitivanje odnosno definiranje terena i to je prije desetak dana završeno, sada idemo u geološka ispitivanja. Nakon toga idu sigurnosne analize potom studija uticaja na okoliš. Negdje oko 2023. godine bi trebali imati studiju i tada smo dužni informirati sve susjedne države, a naravno da će to prije svega biti Bosna i Hercegovina. Mi predajemo kompletnu dokumentaciju na koju oni mogu davati primjedbe. Nakon toga ide i građevinska dozvola. Mi nastavljamo sve dok struka ne utvrdi da se to ne može ovdje napraviti iz bilo kojeg razloga", objasnio je Hrvoje Prvić direktor Fonda za finansiranje razgradnju i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško.

Na sastanku u junu 2021. godine u Zagrebu dogovorena je saradnja i transparentniji odnos, kako bi bh. stručnjaci mogli na vrijeme reagovati.

"Sljedeći je sastanak ekspertnog tima sa izvođačima radova studije na okoliš da dobijemo egzaktne podatke da našoj javnosti možemo reći šta je to što zaista šteti. Ostavljamo pravni tim, ostavljamo politiku i privredne planove i bavimo se geologijom, hidrologijom i seizmologijom. Ono što naše građane najviše zabrinjava je mikrolokacija za izradu odlagališta na Trgovskoj gori. Jedno je raditi odlagalište, a jedno je skladištiti na 30 godina zapakovano. Ono što je strah naših građana je da taj otpad ako jednom dođe ostaje za stalno", kazao je Emir Dizdarević, predsjedavajući Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora.

Odlaganje nuklearnog otpada na ovoj lokaciji neprihvatljivo je i za Neđu Đurića, člana Ekspertnog tima iz BiH

"To je neprihvatljivo jer je premalo od granice, to nije korektno staviti uz granicu države nuklearno odlagalište u kojem živi u širem krugu nekoliko stotina hiljada stanovnika. Utjecaj radioaktivnosti traje do 300 godina. Ne vidim opasnost za nas i našu djecu, ali vidim opasnost za deset do 12 narednih generacija nakon toga", rekao je Đurić.

Bez obzira na to šta će eventualne studije izvodljivosti pokazati, gradnja ovog skladišta, a potom odlagališta za susjednu općinu Novi Grad je neprihvatljiva, navodi Federalna.ba.

"Meni nije prihvatljiva blizina Novog Grada jer je bliže nego Dvor u kojem se lokacija nalazi. Vjerujem ja da će Hrvatska isposlovati sve obaveze ali to nije idealna lokacija. Dobrosusjedski odnosi nalažu da se to udalji od granice. Ovdje preko puta se nalazi devet bunara sa kojim se vodom napaja svo stanovništvo Novog Grada i zato je to nešto što je najveći rizik i predstavlja opasnost za građane", kazao je Miroslav Drljača, načelnik Opštine Novi Grad.

Prema dosadašnjim istraživanjima, gradnja ovog skladišta, a potom i odlagališta ugrozila bi zdravlje i privredni razvoj 13 opština unskog sliva u Bosni i Hercegovini.