LOŠE VIJESTI IZ AUSTRIJE ZA DRAGANA ČOVIĆA: „Reforma Izbornog zakona po modelu HDZ-a BiH upitna je sa ustavnog stajališta…“

Nepristranost i efikasnost pravosudnog sistema neophodni su preduslovi svake funkcionalne ustavne države, poručuje austrijski stručnjak za ustavno pravo i bivši sudija Ustavnog suda Biosne i Hercegovine.

  • Društvo

  • 25. Okt. 2021  

  • 2

Centralno političko pitanje za svaku reformu Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini ostaje da li se etnički i građanski principi shvaćaju kao međusobno isključive suprotnosti, tako da je moguće samo jedno ili drugo, ili postoji i mogućnost kombinacije koja je u skladu s Ustavom, smatra dr. Joseph Marko, profesor emeritus komparativnog javnog prava i političkih nauka na Institutu za javno pravo i političke nauke na Univerzitetu u Grazu. Od 1997. do 2002. godine bio je jedan od trojice međunarodnih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, koje je imenovao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

– Izmjene Izbornog zakona za različite državne organe o kojima se raspravlja u Bosni i Hercegovini moraju se politički odlučiti u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Prilikom ocjenjivanja svih ustavnopravnih prijedloga, mora se uzeti u obzir niz presuda Evropskog suda za ljudska prava, od presude “Sejdić-Finci” iz 2009. godine do presude “Pudarić protiv Bosne i Hercegovine” iz 2020. godine. Ukratko, ove presude zahtijevaju da pravo glasa, kao i pravo da se kandidiraju na izborima, mogu ostvariti svi građani, bez obzira na njihovu etničku pripadnost ili mjesto stanovanja. Nijedna od ovih presuda do sada nije provedena u Bosni i Hercegovini, jer bi za to bila potrebna izmjena Ustava Bosne i Hercegovine iz Daytona u pogledu sastava Doma naroda i tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine te ne postoji potrebna dvotrećinska većina u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Zahtjev Hrvatske dmokratske zajednice [HDZ] Bosne i Hercegovine da sye prvo provede presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu “Ljubić” iz 2016. godine, kroz “malu” reformu Izbornog zakona bez izmjene Ustava, razumljiv je sa političkog stajališta ove stranke, ali nije potreban sa ustavnog gledišta. S obzirom na odluke Evropskog suda za ljudska prava, prijedlog HDZ-a BiH čak je upitan sa ustavnog stajališta. To nije potrebno, jer je, sa ustavnog gledišta, presuda u predmetu “Ljubić” već primijenjena drugom presudom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 6. jula 2017. godine, u kojoj je Ustavni sud Bosne i Hercegovine usvojio osporene odredbe Izbornog zakona, koje zahtijevaju minimalnu jednaku zastupljenost sva tri konstitutivna naroda za svaki od deset kantona kao izbornih jedinica, jer Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije postupila u roku od šest mjeseci, koji je odredio Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Sa ustavnog gledišta, reformski prijedlozi HDZ-a BiH ustavno su upitni, jer je zakonska provedba njihovih zahtjeva moguća samo daljom etnizacijom Izbornog zakona, što je, međutim, potpuno u suprotnosti s presudama Evropskog suda za ljudska prava.

Na pitanje kako se može postići ravnoteža između etničkih i građanskih principa u izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, austrijski stručnjak odgovara:

– Centralno političko pitanje za svaku reformu Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini ostaje da li se etnički i građanski principi shvaćaju kao međusobno isključive suprotnosti, tako da je moguće samo jedno ili drugo, ili postoji i mogućnost kombinacije koja je u skladu s Ustavom, kao u pitanju o mogućem “balansu”. Takva kombinacija koja je u skladu s ustavnim i evropskim pravom je svakako zamisliva. No, za to bi bila potrebna “velika” ustavna reforma, u kojoj se ne bi moralo isključiti etničko načelo samo po sebi, pa apsolutna isključivost etničkog načela u sastavu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Doma naroda, dakle da bi se kandidati mogli birati i prema čisto građanskom principu, kako je zatražio Evropski sud za ljudska prava u predmetu “Zornić protiv Bosne i Hercegovine” iz 2014. godine.

Osim toga, bilo bi potrebno i promijeniti nadležnosti odgovarajućih tijela kako bi se ojačala opća ovlaštenja političkog odlučivanja. Naprimjer, veto protiv “vitalnih nacionalnih interesa”, o kojem Ustavni sud Bosne i Hercegovine mora odlučiti u posljednjoj instanci, mogao bi se zakonski izmijeniti na način da Dom naroda mora odlučiti u posljednjoj instanci. Do sada uvijek postoji opasnost da će ovaj sud biti ispolitiziran u etno-nacionalnom smislu, a time i polariziran. Ovo je, također, jedan od razloga zašto se ovaj instrument do sada koristio samo četiri puta. Međutim, kako bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava, Dom naroda morao bi se restruktuirati tako da ne samo delegati tri konstitutivna naroda, već i svi građani budu zastupljeni određenim brojem delegata i da je njegova zakonodavna nadležnost ograničena na odlučivanje o entitetskom vetu ili vetu radi zaštite “vitalnih nacionalnih interesa”. Presuda u predmetu “Sejdić i Finci” također je bila uspješna, jer je Dom naroda bio zakonodavni dom ravnopravan sa Zastupničkim domom. Slična razmatranja mogu se navesti i za izmjene ustavnih odredbi za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kazao je Joseph Marko u razgovoru za Al Jazeeru.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...