Iako je Brčko distrikt zatražio od entitetskih vlada u BiH da iz svoje kvote novca koji su dobile od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odvoje dio i za institucije distrikta, male su šanse da će se to dogoditi.

Skupština Brčko distrikta razmotrila je ranije informaciju o podjeli finansijske pomoći BiH od MMF-a teške 300 miliona eura, iz koje je isključen distrikt, i donijela zaključak da se, u skladu sa konačnom arbitražnom odlukom, pozove supervizor za Brčko da prema svojim nadležnostima pomogne u rješavanju ove situacije, dok je gradonačelnik zadužen da pripremi neophodnu dokumentaciju u slučaju pokretanja spora.

Siniša Milić, predsjednik Skupštine Brčko distrikta protiv je pokretanja sudskog spora.

-  Mi treba da gradimo odnose s entitetima ne samo na osnovu učešća u međunarodnim pomoćima. Entiteti nama pomažu po pitanju električne energije i nizu drugih osnova, rekao je Milić.

Ranije je Esed Kadrić, gradonačelnik Brčkog, tažio dva odsto od tih sredstava shodno ranijoj podjeli medicinske pomoći, što je oko 13 miliona KM. Kasnije se korigovao i istakao da bi bio zadovoljan i sa jedan posto.

Inače i Vlada Republike Srpske prilikom pregovora o raspodjeli sredstava od MMF-a tražila je 38 odsto tih sredstava s obzirom na to da se ona doznačavaju za pomoć u prevazilaženju posljedica virusa korona te da je ranije dogovoreno da se ta vrsta pomoći dijeli na taj način. Međutim, na kraju je pristala i na 33 odsto, onako kako je definisano Memorandumom o razumijevanju BiH sa MMF-om iz 2016. godine. Upravo u tom memorandumu i jeste problem s obzirom na to da je njime definisano da se sredstva MMF-a dijele na način da dvije trećine pripadaju FBiH, a trećina Republici Srpskoj, dok se Brčko distrikt uopšte ne spominje, piše nap.ba.

Dosadašnja praksa, kada je riječ o sredstvima MMF-a, bila je da Fiskalni savjet BiH donosi odluku o raspodjeli, a s obzirom na to da i Brčko distrikt tu ima svog predstavnika, uvijek su dobijali dio tih sredstava.

Ovoga puta, s obzirom na to da se radi o sredstvima po osnovu alokacije specijalnih prava vučenja, nije zasjedao Fiskalni savjet BiH jer se ne radi o klasičnom aranžmanu.

Prijedlog iz F BiH je bio da se entiteti odreknu 0,5 posto sredstava, ali to nikada nije realizovano, niti danas neko o tome priča.