Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu i Zijat Mušić, član Komisije za sigurnost pri zastupničkom Domu Federacije Bosne i Hercegovine govorili su o sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Kržalić je kazao kako se naša zemlja između ostalog suočava sa nekoliko kriza počevši od migracijske, ekonomske, covida, inflacije, problema sa energentima i trenutna kriza, odnosno napad na državne institucije.

"To je jedna goruća prijetnja. Unazad godinu dana, možemo vidjeti u kontinuitetu napad na državne institucije. Ovo je razlog šutnje i nedjelovanja naših institucija koje bi trebale sankcionisati ovakvo ponašanje. Sve to je ohrabrilo retrogradne politike. Naša mala zemlja se našla na stolu rasprave Vijeća Sigurnosti i to nije nimalo dobro. Ne treba podcijeniti ovu prijetnju, ona je isplanirana i Dodik ne želi nazad. To bi bilo gledanje njegovog samouništenja. Članice Vijeća Sigurnosti i Generalne skupštine trebaju čuti prave informacije. Znamo da su vlasti RS poslale svoj izvještaj. U tom izvještaju su pokušali predstaviti stanje u Bosni kao stvaranje nekog unitarizma ili muslimanske države kako to Dodik voli reći. Time žele da prikažu sebe kao barijeru čuvanja evropskih vrijednosti kao što je to za sebe Milošević govorio. Volio bih da čujem kako se to stvara muslimanska država. Izvještajte koje šalje Dodik su potpuno netačni. Mislim da se zemlje članice trebaju objektivno ponašati i reagovati što prije", kazao je Kržalić.

Mušić je naglasio da ga kao člana Komsije za sigurnost Federacije Bosne i Hercegovine jako brine trenutna situacija, ali i ostale članove.

"Mi smo također imali sjednicu gdje je jedina tema bila stanje u državi. Političko djelovanje Milorada Dodika je zasigurno pokušaj nasrtaja na institucije, a Komisija za sigurnost ima sve političke opcije. Na osnovu toga donijeli smo tri zaključka:

-Tražili smo od Tužilaštva da pravovremeno reaguje, jer već ima dovoljno materijala

-Tražili smo djelovanje i OHR-a

-Tražili smo djelovanje EUFOR-a i NATO-a u slučaju incidenta, odnosno sukoba

"Mislim da nije vrijeme za političko nadmudrivanje, jasno se vidi kuda Dodikova politika vodi. Svojim potezima jasno narušava suverenitet i integritet države Bosne i Hercegovine. Idemo u odbranu BiH preko njenih institucija. Zaključke sa sjednice poslali smo na sve adrese koje bi mogle blagovremeno reagovati", naglasio je Mušić.

Kržalić je upozorio na inertnost Visokog predstavnika, te kritikovao bosanske snage kako su pisanja i očekivanja strancima jedna velika utopija.

"Izabrani predstavnici su preuzeli odgovornost na sebe i oni bi trebali reagovati. Međunarodna zajednica će opet biti zabrinuta kao i 90ih, ali cijenu ćemo mi da platimo. Nažalost, Inzko je Zakon o negiranju genocida trebao donijeti prije pet godina, a ne sad. Sad je donio, nametnuo ga, nama ostavio problem, a on otišao. Politički predstavnici treba da sjednu i nađu rješenje. Ova garnitura političara ne može rješavati goruće probleme. Nemamo nikakve koristi od OHR-a. Strane u FBIH i RS-u trebaju sjesti i razgovarati. Ovo je prilika i treba iskoristiti situaciju. Najbolje bi bilo da se Dodik isključi iz politike. Ovo je velika prilika da se razgovara o svim pitanjima. Međunarodnu zajednicu nije briga za sigurnost građana. Rusija je u ovom procesu bila blagonaklona da podrži rezoluciju o produženju mandata EUFOR-u, ali je htjela da kroz usvajanje rezolucije potvrdi svoje protivljenje Visokom predstavniku. Po njihovim stavovima OHR ne postoji. Nadam se da će doći do dogovora. Vjerujem da ni Rusiji sukobi ne bi odgovarali. Rusija je sama rekla kako će podržati mandat EUFOR-a u BiH. Snage EUFOR-a brojačno nisu velike, to je negdje oko 800 vojnika.  Ako građani očekuju da će ih EUFOR zaštiti od bilo kakvih stradanja, ista je nada kao što su očekivali da će to uraditi plavi šljemovi. Dobro je da su tu radi objektivnog izvještavanja o kojekakvom unitarizmu ili stvaranju muslimanske države. Taj broj vojnika ne može garantovati sigurnost", dodao je Kržalić za Hayat.