Dok sindikalna potrošačka korpa u oba entiteta iznosi oko 2.000 KM, plate su duplo, a penzije skoro trostruko niže od toga. Stoga i ne čudi da je svako, pa i najmanje poskupljenje, briga više. Posljednji u nizu udaraca je poskupljenje hljeba.

"Ako govorimo o standardnoj vekni od 600 grama, ona je od marku otišla na 1,3 ili 1,5, zavisi od proizvođača“, kaže predsjednik Udruge pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

Zašto cijena pšenice na berzama divlja, iako je na tržištu ima dovoljno, niko ne može sa sigurnošću da kaže.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, cijene u septembru ove godine za tri posto su više nego u septembru prošle godine. Najviše su poskupjeli hrana, za 5 %, i prevoz za skoro 10%.

Aleksa Milojević, ekonomista, ističe da se svi slažu da nam predstoji vrijeme duboke krize, i u svijetu i kod nas, da se nikad nije manje proizvodilo a više preraspodjeljivalo.

U udruženjima potrošača imaju prijedlog za popravljanje stanja, ali nisu optimisti.

"Potrošače kad su u pitanju cijene niko ništa i ne pita. Sad je prilika da se na nivou države uredi nešto vezano sa PDV-om, to je jedina šansa da se napravi diferencirana stopa pa da proizvode koji su neophodni smanji, pa čak zašto se ne bi ukinuo“, stava je Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača "Zvono".

Dok građani pokušavaju rastegnuti plate i penzije od prvog do prvog, nadležni se o poskupljenjima ne oglašavaju. Zaliha nema, a u hitnu nabavku će se ići samo ako primijete „poremećaje na tržištu“. 

Više u prlogu kolega sa BHRT-a.