Edin Forto, predsjednik Naše stranke i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, u ime svojih stranaka uputili su pismo evropskim parlamentarcima koji u Evropskom parlamentu zastupaju ALDE partiju čija je članica Naša stranka, i PES, čija je članica SDP. U pismu ih izvještavaju o situaciji u zemlji ali i pozivaju na konkretne akcije koje će dovesti do poboljšanja te situacije. Pismo donosimo u cijelosti.

"Poštovani zastupnici u Evropskom parlamentu,

Nakon vaših nedavnih razgovora i zabrinutosti za situaciju u Bosni i Hercegovini, ovim putem se obraćamo kako bismo vam dali uvid u širi kontekst i ponudili detaljniji pregled trenutne političke i sigurnosne krize u Bosni i Hercegovini.

Kao što neki od vas već znaju, politička situacija u zemlji dovodi do kontinuirane eskalacije kriza i nesigurnosti, budući da se secesionističke prijetnje te blokade institucija i procesa donošenja odluka nisu rješavale blagovremeno na ispravan način, a posebno posljednjih mjeseci. To je rezultiralo prvim konkretnim secesionističkim i militarističkim koracima koje je nedavno poduzeo gospodin Milorad Dodik, koji je aktuelnu političku krizu u Bosni i Hercegovini pretvorio u ozbiljnu sigurnosnu prijetnju za zemlju, regiju Zapadnog Balkana, kao i za Evropsku uniju.

Također želimo iskoristiti ovu priliku da ukažemo na dva posredna uzroka današnje situacije - prvi se odnosi na izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje je donio bivši visoki predstavnik g. Valentin Inzko, kojim se sankcioniše svako negiranje genocida, a drugi je dugogodišnja korupcija visokih dužnosnika u zemlji, koja je nastavila rasti tokom pandemije COVID-19.

Zakonske izmjene koje je predstavio gospodin Inzko imale su namjeru konačno ukinuti veličanje ratnih zločina, nasilja i ratnih zločinaca u javnom diskursu u zemlji i, nadamo se, stvoriti prostor za više rasprave o tome kako dalje, uz poštovanje prema žrtvama genocida i zločina protiv čovječnosti i njihovim preživjelim članovima porodica. Odluka visokog predstavnika je politički izobličena i sada se nepravedno koristi kao izgovor za blokadu institucija i procesa donošenja odluka, što je posebno otežalo upravljanje krizama, od onih izazvanih  elementarnim nepogodama do onih povezanih s pandemijom COVID-19 u cijeloj državi.

Uz nastavak destabilizacije i uobičajeno nepoštivanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini,  ipak su se desili određeni pomaci u istragama slučajeva povezanih s ugrožavanjem ljudskih života tokom pandemije COVID-19. Takav je slučaj kada su Transparency International BiH i državna Agencija za lijekove i medicinska sredstva utvrdili da se u nekim bolnicama u entitetu Republika Srpska (RS) kod pacijenata s dijagnozom COVID-19 koristi industrijski kisik umjesto medicinskog. Ovo otkriće je evidentno loše prihvaćeno od strane Vlade i političkog vrha u RS, budući da su potom podnijeli krivičnu prijavu protiv navedene državne agencije.

Također, s tim u vezi napominjemo da su najavljeni koraci prema otcjepljenju RS-a kroz istupanje iz Oružanih snaga BiH, osporavanje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i Uprave za indirektno oporezivanje. Narodna skupština Republike Srpske je već izglasala razvlaštenje Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, bez prisutnih zastupnika iz opozicije. Kako bi prikrili svoje zločine u vrijeme pandemije, političko vodstvo u RS-u spremno je ići do te mjere da je stvorilo najozbiljniju sigurnosnu krizu u ovom dijelu Evrope od 1990-ih.

Stoga, prepoznajući da:

• Razgovori o ratu nikada nisu bili prisutniji nego posljednjih dana i da se prijetnja nikada nije činila neizbježnijom;

• Ugrožavanje mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini može stvoriti opasnost od još jednog oružanog sukoba u regiji;

• To bi moglo stvoriti efekat prelijevanja i proširiti krizu na cijelu regiju Zapadnog Balkana, kao i na ostatak Evrope;

• To bi moglo dovesti do niza opasnih događaja s negativnim geopolitičkim konotacijama koje bi bilo vrlo teško obuzdati;

• Sve navedeno je povezano sa stagnacijom i odvajanjem Bosne i Hercegovine od njenog puta prema evropskim integracijama.

Pozivamo na:

• Vaš kontinuirani napor da raspravu o situaciji u Bosni i Hercegovini usmjerite ka poštivanju i zaštiti njenog suvereniteta;

• Insistiranje da se današnje prijetnje shvate ozbiljno i da se na odgovarajući i pravosnažan način rješavaju  od strane svih institucija EU;

• Korištenje svih diplomatskih i posredničkih instrumenata, kao i korištenje ovlasti OHR-a u punom kapacitetu, koji trebaju biti uzeti u obzir kao sredstva rješavanja krize i urazumljavanja odgovornih za trenutnu sigurnosnu krizu;

• Poseban pristup koji treba razmotriti puteve povratka Bosne i Hercegovine njenom cilju ispunjavanja ključnih identificiranih prioriteta od strane Evropske komisije i sustizanje drugih zemalja regije Zapadnog Balkana na putu evropskih integracija", navodi se u pismu.

(NAP)