Teretni vozovi koji će u bliskoj budućnosti omogućiti promet od Vareša do Luke Ploče, prijevoz nafte i naftnih prerađevina željeznicom od Ploča do naftnih terminala, proširivanje kapaciteta zračnih luka u Federaciji za prijevoz robe zračnim putem - vizija je iskorištavanja prometnih potencijala Federacije Bosne i Hercegovine za realizaciju strateški značajnih procesa o kojima ovisi daljnji razvoj ekonomije.

Činjenica je da su brojna preduzeća i kompanije usmjerene na uvoz repromaterijala, odnosno izvoz gotovih proizvoda, a pritom su zračni i željeznički promet sve više prepoznati kao mogućnost bržeg i sigurnijeg prijevoza roba, no prije toga je potrebno napraviti nekoliko koraka u smjeru modernizacije infrastrukture.

Infrastruktura

Među rudama bogatim brdima srednje Bosne smjestio se Vareš, mala općina s ogromnom rudarskom tradicijom te još većim potencijalom za budući razvoj, a upravo tu realizira se jedan od strateških projekata - ne samo za Bosnu i Hercegovinu već i šire.

Naime, preduzeće Eastern Mining priprema kapitalni projekt rudnika cinka, barita i olova, a koji će donijeti brojne pogodnosti za ovu lokalnu zajednicu, kao i državu, a u tom je kontekstu važno napomenuti kako će početak rada rudnika imati veliki značaj za cestovne veze, a posebno željeznicu za prijevoz rude, odnosno kontejnera za koncentrat.

Načelnik općine Zdravko Marošević u razgovoru za Večernji list potvrdio je navedeni plan povezivanja, a nedavno je objasnio i kako je planirano da eksploatacija započne 2023. godine, a radilo bi se o rudniku cinka, barita i olova.

- Za lokalnu zajednicu ovo znači mnogo. Oni su već uključeni u lokalnu zajednicu, prate obrazovanje, stipendiraju strukovne škole, potpomažu sve društvene projekte - naglasio je nedavno Marošević, dodavši kako će u finansijskom smislu projekt donijeti niz pogodnosti za Vareš.

Marošević je objasnio kako je Eastern Mining, odnosno Adriatic Metals kao krovna firma, sada u fazi pripreme otvaranja rudnika, radi na pripremi infrastrukture, rješava pitanje zemljišta, što društvenog što privatnog, te se razgovara s potencijalnim saradnicima i kooperantima.

Osim Vareša, pitanje prijevoza materijala željeznicom dodatno je naglašeno i u strateškim dokumentima Federacije u kojima se navodi kako je glavna perspektiva za razvoj željezničkog saobraćaja u razvoju intermodalnog prijevoza, što znači integriranje najmanje dva oblika prijevoza, odnosno, u ovom slučaju vodnog i željezničkog, prvenstveno u kontejnerskom saobraćaju iz Luke Ploče prema krajnjem korisniku.

Samim prebacivanjem prijevoza nafte i naftnih prerađevina sa cestovnog na željeznički saobraćaj doprinosi se povećanju sigurnosti u cestovnom saobraćaju, kao i smanjenju troškova održavanja cestovne infrastrukture zbog manje upotrebe cesta.

Istodobno, prometna strategija Federacije za razdoblje od 2016. do 2030. u jednoj od strateških akcija kao aktivnost navodi tehničko poboljšanje i integraciju Željeznica Federacije BiH u jedinstveni evropski željeznički sistem, kao i tehničko unapređenje i modernizaciju željezničke infrastrukture, postojeće infrastrukture za povećanje brzine i sigurnosti u cilju zadovoljenja EN i TSI.