Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH oglasila se nakon smrti dvoipogodišnje djevojčice Džene Gadžun, koja je u nedjelju preminula nakon komplikacija zadobijenih tokom operacije.

Napominju kako nije prvi put da su pozvali na uspostavu sistema sigurnosti u zdravstvu.

Njihovo saopćenje prenosimo u cijelosti.

"Nažalost, moramo istaći da ovo nije prvi put da smo pozivali na uspostavu sistema sigurnosti u zdravstvu (u smislu člana 55. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ustanova/praksa koja nema uspostavljen sistem sigurnosti ne ispunjava uslove da obavlja zdravstvenu djelatnost), koji je ujedno i zakonska obaveza za sve zdravstvene ustanove, ali i privatne prakse ovisno o djelatnosti, međutim nismo imali naročitog uspjeha, osim tamo gdje su pojedinačni politički donosioci i menadžeri prepoznali važnost certifikacije, radi zaštite i sigurnosti pacijenata, ali i zdravstvenog osoblja.

O ovome smo informisali javnost u više navrata.

Također smo skrenuli pažnju da zavodi zdravstvenog osiguranja trebaju usloviti finansiranje zdravstva nekim kriterijima kvaliteta i sigurnosti, na što također nismo imali značajan odaziv.

Kako oblast zdravstvenih tehnologija ne bi ostala izvan koordinacije sa matičnim domenom Agencije (sigurnost usluga, uključujući i ispravnost uređaja), potpisali smo sporazum o saradnji sa ovlaštenim verifikacionim laboratorijem VERLAB, sve u cilju uvođenja reda u zdravstveni sistem Federacije BiH, da bismo naišli na enorman otpor kako javnih i privatnih zdravstvenih ustanova, a osobito privatnih ustanova i privatnih praksi, tako i donosioca političkih odluka i nositelja izvršnih dužnosti u zdravstvu.

Pacijente smo nastojali obavijestiti koja je obaveza i odgovornost zdravstvenih ustanova u smislu certifikacije radi zaštite pacijenata, te insistirali da zavodi zdravstvenog osiguranja ne zaključuju ugovore sa onim ponuđačima (zdravstvenim ustanovama i privatnim praksama koje ne ispunjavaju sve uslove za obavljanje zdravstvene djelatnosti – odnosno koje ne posjeduju certifikat jer je to identična situacija kao nabavljanje medicinskih uređaja od neovlaštenog uvoznika, odnosno distributera – prekršen je Zakon o javnim nabavkama BiH i Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH, iz neslavnog slučaja „Malina“ respiratori!

Konačno, posebno želimo napomenuti da je na našu inicijativu prošle godine Federalno ministarstvo zdravstva izdalo INSTRUKCIJU kantonalnim ministarstvima na postupanje glede uspostave sistema sigurnosti u zdravstvu, na koju se, barem prema našoj evidenciji očitovalo tek poneko kantonalno ministarstvo.

Napominjemo i da je odredbom člana 198. Zakona o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH u obavljanju inspekcijskih poslova, zdravstvena inspekcija, pored nadležnosti utvrđenih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ima pravo i obavezu zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi ako: 1) ne ispunjava uslove propisane zakonom u pogledu prostora, opreme i kadra; 2) obavlja zdravstvenu djelatnost koja nije utvrđena rješenjem za poĉetak obavljanja zdravstvene djelatnosti; 4) ne obezbijedi sigurnost i standardni sadržaj zdravstvenih usluga; 6) svojim nezakonitim radom onemogući ostvarivanje prava pacijenata u zdravstvenoj ustanovi ili njenom dijelu; 7) povrijedi pravila zdravstvene tehnologije; 8) učini bitne propuste u liječenju i drugim mjerama zdravstvene zaštite. Član 199. Zakona propisuje da zdravstveni inspektor, ima pravo i obavezu: 2) zabraniti rad zdravstvenom radniku koji ne obezbijedi sigurnost i standardni sadržaj zdravstvenih usluga, a odredbe ovih članova shodno se primjenjuju i na privatnu praksu.

Konačno, članom 225. stav 1. tačka 5. Zakona, propisano je i da se kažnjava za prekršaj novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu djelatnost, ako ne ispunjava uslove iz člana 55. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, dakle nema uspostavljen sistem standarda sigurnosti koji certificira AKAZ.

Do danas nismo upoznati da je bilo koja kantonalna ili federalna inspekcija ikad po ovoj osnovi izvršila sankcioniranje nelegalne djelatnosti zdravstvene ustanove ili privatne prakse (zbog nemanja standarda sigurnosti), stoga smo skeptični da će i ovaj tragični događaj ponukati ozbiljnije promjene u sistemu sve dok se donosioci odluka bave personalnim i političkim sukobima, umjesto rješavanjem pitanja podizanja kvaliteta i sigurnosti na sistematski način, na što smo im oduvijek bili na raspolaganju, kao i stručnoj i široj javnosti te medijima na telefon 033/771-871 i mail pasic@akaz.ba putem naše službe za informisanje", navodi se u saopćenju.

Podsjetimo, djevojčica iz Kaknja je prije nekoliko dana došla da operiše očne kapke u polikliniku u privatnoj ordinaciji, a tokom operacije je pala u komu.

Nažalost, djevojčica je u nedjelju preminula, a ovaj slučaj istražuje Tužilaštvo KS.